Manjak radne snage: ključni izazov za hrvatsko gospodarstvo

Manjak radne snage

S početkom nove godine i slabljenjem pandemije koronavirusa, sve više u razgovorima čujemo i koristimo izraz manjak radne snage. Građevinski, ugostiteljski pa i metaloprerađivački sektor se u Hrvatskoj dižu iz godine u godinu, a pandemija ih je tek okrznula. Hrvatska se posljednjih godina uspješno brendira kao sigurna, lijepa i poželjna turistička destinacija. Stanovništvo stari i iseljava. Sve je manje onih koji rade u usporedbi s onima koji primaju mirovine. Zato se opravdano postavlja pitanje: “Tko će nam raditi?”

MANJAK RADNE SNAGE I U SUSJEDNIM ZEMLJAMA

Domaći poslodavci su se već prije nekoliko godina pomirili s činjenicom da među domaćim radnicima ne mogu naći brojčano dovoljan kadar za svoje potrebe. Stoga su pojačano krenuli s angažmanom radnika iz susjednih zemalja: BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova. Međutim, manjak radne snage i tamo je sve očitiji.

Iz BiH već godinama u Hrvatsku dolazi na rad više od 20 000 radnika godišnje. Samo ih je u 2021. gotovo 31 000 došlo na rad u Hrvatsku. Velik je udio sezonaca, a zasigurno i onih koji putuju preko granice na rad. No, pitanje je koliko ćemo se dugo moći oslanjati na naše susjede. Slično je i s ostalim nabrojanim zemljama, koje nastavljaju slati značajan broj radnika u Hrvatsku. Dokad će to biti tako? Ne zaboravimo da su bogatije europske zemlje posljednjih godina također otvorile vrata radnicima iz susjednih zemalja, tako da u njima imamo ozbiljnu konkurenciju.

RADNICI U DEFICITARNIM ZANIMANJIMA

Naš realni sektor značajno se oslanja na građevinu i turizam. U tim djelatnostima imamo tradiciju, kvalitetu (građevina) i golemi neiskorišteni potencijal (turizam). No, što zbog poslodavaca koji katkad podcjenjuju domaće radnike, a što zbog države koja sporo i slabo reagira na potrebe poslodavaca i radnika, raspoloživih domaćih radnika sve je manje. Turistički se sektor zbog svoje sezonalnosti još i nekako namiruje, no građevina jednostavno vapi za radnicima. U manjku su posebno kvalitetni majstori. Iznimno su traženi zidari, tesari, armirači, keramičari i monteri suhe gradnje. Oni su kičma svake niskogradnje, no visoko su deficitarni i bageristi, kranisti te inženjeri-voditelji gradilišta, što će uskoro biti najveći izazov tog sektora.

U turizmu se, pak, najviše traže pomoćni radnici i oni na, uvjetno rečeno, jednostavnijim poslovima. Sobari, perači posuđa, pomoćni konobari, pomoćni kuhari, čistači unutarnjih i vanjskih površina – hoteli i resorti ih traže na desetke. Od kvalificiranih zanimanja, odnosno onih u kojima je ključno iskustvo, najtraženiji su kuhari. Stoga ne čudi i što su oni bili prvo zanimanje iz ugostiteljstva koje se našlo na HZZ-ovoj listi deficitarnih prošle godine.

Poslodavci se, slijedom navedenog, s pravom pitaju: otkud zapošljavati? Kako se bazeni u susjednim zemljama sve brže prazne, sve više poslodavaca traži radnike iz azijskih zemalja. U prošloj godini je tako u Hrvatskoj zaposleno preko 4.700 Nepalaca (5. zemlja po broju izdanih radnih dozvola) te gotovo 1.900 Filipinaca (10. zemlja na listi). Ipak, oni moraju proći i određene procedure prije angažmana. Ako želite zaposliti sezonske radnike iz tih zemalja, krajnje je vrijeme da zatražite ponude agencija za posredovanje pri zapošljavanju. Imajte na umu da procedure mogu trajati i do 3 mjeseca. Konkretno, radnici za koje pošaljete upit u veljači najranije mogu početi s radom u svibnju.

NAJČEŠĆE GREŠKE PRI ZAPOŠLJAVANJU STRANACA

Manjak radne snage morat će se sve više nadoknađivati angažmanom stranih radnika. U našem je interesu da oni budu kvalitetni i pouzdani. A tko se na vrijeme pripremio, obično će bolje zapošljavati. Nije zalud omiljena uzrečica vlasnika ovog bloga “biti spreman, to je sve”. Zato nije zgoreg upozoriti na najčešće zamke i omaške pri zapošljavanju stranih radnika.

a. DEFINIRAJTE SVOJE POTREBE

Ako kao poslodavac ne znate kakve radnike želite, agencija će vam teško moći pomoći. Ključna pitanja koja si morate postaviti su: koja radna mjesta želim popuniti i s koliko radnika? Kolika im primanja i koje beneficije mogu ponuditi? Koliko iskustvo i koje vještine su potrebne za svaku od pozicija? Koje su moje osobne preference kao poslodavca?

b. ISTRAŽITE S KIM SURAĐUJETE

Zanima vas suradnja s određenom agencijom? Saznajte koliko dugo je aktivna, kakvo joj je poslovanje prema vidljivim parametrima, posjetite njihovu web stranicu. Neka vam pošalju detaljnu ponudu i pokažu svoje procese: nije svejedno kako tretiraju radnike. Izbjegavajte serijske otvarače agencija i poduzeća: to možete provjeriti na nekom od dostupnih servisa s poslovnim informacijama.

c. NE BIRAJTE NAJJEFTINIJU, VEĆ KVALITETNU USLUGU

Ponuda one agencije koja traži nula kuna za usluge posredovanja može izgledati primamljivo, no jeste li sigurni da tu nema skrivenih troškova? S kakvom ćete radnom snagom poslije toga raditi? Provjerite i koju će dosadnu administraciju agencija odraditi umjesto vas: vjerojatno se ne želite time opterećivati u svom redovnom poslovanju. Vaš sat vrijedi. Svaki sat manje s administracijom znači direktnu uštedu.

Autor: Filip Katić


Filip KatićFilip Katić je direktor agencije za zapošljavanje Fortitude Recruitment, specijalizirane za tržišta Filipina i Nepala. Misija mu je nadomjestiti manjak radne snage u ključnim zanimanjima u Hrvatskoj, kroz partnerski pristup poslodavcima i posloprimcima. Po struci je magistar povijesti i baccalaureus komunikologije: kombinacija koja mu je pomogla u komunikacijskim i kulturnim osobitostima rada sa zemljama Dalekog istoka. U slobodno vrijeme priprema sljedeći maraton te istražuje planinarske putove Lijepe naše.


Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: