Tijekom koronakrize, puno novog duga preliveno je u dosadašnje poslove, koji možda više nisu profitabilni. No, loše poslovne odluke neće nužno odmah značiti i zatvaranje poduzeća. Nedavno sam izjavio za portal Žene i novac upravo na tu temu: “Zato će novi financijski izvještaji koje u Hrvatskoj očekujemo iza 30. lipnja biti najvažniji financijski izvještaji u ekonomskoj povijesti Hrvatske. Vidjet će se vrlo vjerojatno tko će biti pukovnik, a tko — pokojnik.”
POMAKNUT DATUM ZA PREDAJU IZVJEŠ TAJA
Ove godine, kao i prošle, pomaknut je krajnji datum za predaju godišnjih financijskih izvještaja. Uobičajeno su se predavali krajem travnja, a bili su dostupni krajem svibnja ili početkom lipnja za većinu poduzeća, odnosno ona koja predaju izvještaje na vrijeme. Sad će, nažalost, ti podaci biti dostupni tek za vrijeme sezone kiselih krastavaca.
Kakve će to posljedice imati? Prije svega, kvalitetne analize utjecaja koronakrize na poslovanje moći će biti napravljene par mjeseci kasnije. Ujedno, neke ćemo ključne informacije o poslovanju kod naših konkurenata, partnera ili dobavljača imati s određenim zakašnjenjem. No, kako su to iznimno vrijedne informacije, vrijedi ih steći. Ovakav stres-test se rijetko događa i dobro pokazuje otpornost poduzeća na šokove.
KOJE POKAZATELJE PRATITI?
Kad, kao vlasnici, promatramo pokazatelje, važno je pratiti kakav je prinos na kapital (ROE) i imovinu (ROA). Potom se može usporediti slobodni novčani tok i provjeriti je li trošak kapitala manji od prinosa (ROIC u odnosu na WACC). Ako je trošak kapital veći od prinosa, poduzeće je u velikim problemima jer ne ostvaruje prinos na kapital veći od kamata koje plaća na vlastiti ili posuđeni novac.
Tvrdim da je izvještaj o novčanom toku kralj svih financijskih izvještaja. Ako želite znati kako stvarno posluju vaši konkurenti, partneri i dobavljači, nakon prihoda i dobiti, prvo trebate pogledati izvještaj o novčanom toku. Kroz njega možete pratiti trend kvalitete dobiti, pa ako je sve manji udio novčanog toka u dobiti, poduzeće je u poteškoćama. Nadalje, kroz njega možete pratiti koliko stvarno novca za poduzeće su generirali prihodi. Nenaplaćeni prihodi nisu velika sreća u doba smanjene likvidnosti. Manje novca značit će i puno teži oporavak jednom kad dođe do većeg ekonomskog zaleta.
Konačno, tu je nekoliko financijskih pokazatelja koji nam mogu pomoći vidjeti poteškoće prije nego dođe do zastoja u poslovanju (kao što su blokade). To su, ako se radi o vašim dobavljačima, prosječni dani naplate potraživanja i vrijeme obrtaja zaliha. Ako k tome primijetite i negativni radni kapital, pripremite se na probleme s isporukama. Ako se radi o vašim kupcima, promatrajte dane plaćanja dobavljačima, isto tako i vrijeme obrtaja zaliha te radni kapital. Smanjena likvidnost je poput zaraze: prenosi se vrlo brzo i na druga poduzeća u istom lancu vrijednosti.
NAJVAŽNIJI FINANCIJSKI IZVJEŠ TAJI U POVIJESTI
Ovi, najvažniji financijski izvještaji u modernoj Hrvatskoj, pokazat će što smo naučili iz krize 2008. godine. S obzirom na izuzetno duboku i veliku krizu u kojoj smo se našli dvanaest godina kasnije, pokazat će jesmo li naučili nešto bolje upravljati našim poduzećima. Ujedno, iz njih će napokon biti vidljivo stvarno stanje hrvatskih poduzeća i koliko snage imaju za oporavak.
Nismo jedina zemlja koja ima pomak u izvještajnom razdoblju. Zasad dostupni Eurostatovi podaci o utjecaju koronakrize na poslovanje poduzeća u EU pokazuju očekivani pad profitabilnosti, ali i pad dodane vrijednosti i profitnih marži. Hrvatska je inače među slabijim državama po profitabilnosti poduzeća, čak i kad se poduzeća iz Hrvatske usporedi sa sličnim zemljama iz srednje i istočne Europe. To možete i sami provjeriti ovdje.
Jednako tako, smatram da nije razborito formirati Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) bez analize ovih podataka. Kako ćemo znati koja su, inače zdrava poduzeća, najviše pogođena krizom? Kako ćemo moći znati bacamo li još novca u poduzeća koja pokazuju znakove terminalne bolesti ako najprije nemamo kvalitetnu dijagnozu? Bez ovih financijskih izvještaja možemo se oslanjati samo na semafor-podatke, kao što su blokade ili stečajevi. A za ta je poduzeća, ionako, već dobrim dijelom prekasno.
