Neke su stvari poput slona u sobi ili, kako običavam reći, sivog nosoroga. Ne možemo ne zamijetiti da se zlato nalazi pred povijesnim maksimumom. U nastavku saznajte zašto nas možda čeka najviša cijena zlata dosad te kakvu ulogu u tome imaju središnje banke.
ZAŠTO NAS MOŽDA ČEKA POVIJESNO NAJVIŠA CIJENA ZLATA
Kad je FED lani započeo svoju kampanju podizanja kamatnih stopa, “kralj dolar” je pomeo pred sobom svu vrstu imovine. Dolar i zlato, naime, imaju inverzni odnos. No, u studenom je krenuo tzv. FED pivot, pa su zlato, ali i burzovni indeksi ojačali. Sad se čini kao da je najviša cijena zlata u povijesti blizu, a posebni vjetar u leđa je dobilo nakon aktivacije bankarske krize. Čim prijeđe razinu od 2000 dolara, uvijek se otvara ta tema.
Sad se ta kriza primirila, premda je cijena plaćena time što je FED vratio novčanu masu koju je dugo povlačio iz opticaja paralelno s povećanjem kamatnih stopa. Povlačenje novčane mase i povećanje kamatnjaka bili su alati u borbi protiv inflacije. Praktično su dvije trećine onoga što je povučeno tijekom godine dana, vraćeno nazad u sustav u svega nekoliko tjedana.
Ovog tjedna smo komentirali proizvodni PMI indeks (ISM), a sad su pristigli i podaci o uslugama. Rast uslužnog sektora usporio je na najnižu razinu u 3 mjeseca, dok su privatne tvrtke otvorile manje radnih mjesta nego što se očekivalo u ožujku. I tvorničke narudžbe padaju već drugi mjesec zaredom. Sve ovo sugerira da je američka ekonomija pred skorim hlađenjem, barem tako to smatra tržište. Stoga i obveznički prinosi na dulji rok jako padaju, a to samo dodatno slabi dolar. No, ako pratite zlato, onda morate pratiti i poteze australske i novozelandske, pa i švicarske monetarne vlasti. Jačanje ovih valuta korelirano je s jačanjem cijena zlata.
PONUDA I POTRAŽNJA, SA ŽLIČICOM VEGETE
Vratimo se malo na osnove: ponuda i potražnja. Ovaj grafikon će nam pomoći da to vizualiziramo.
Vidimo kako je do od 2019. proizvodnja zlata rasla. Potom je u 2020. naglo pala, nakon čega se donekle oporavila u 2022., prema ovim podacima Statiste. Razlog za pad proizvodnje je broj otkrivenih rudnika, koji je sve manji. Pogledajmo sada grafikon ponude i potražnje.
Potražnja za zlatom od 2020. sve više jača i došla je na razine iz rekordne 2011. Tko je glavni kupac? Petina svog zlata ikad iskopanog, prema navodima Svjetskog ekonomskog foruma, nalazi se kod centralnih banaka.
Kad je krenula FED-ova kampanja u prvom kvartalu 2022., na scenu je stupio “kralj dolar” i pomeo sve pred sobom do jeseni 2022. Ta je godina, prema Svjetskom vijeću za zlato, bila školski primjer stabilne i nekorelirane izvedbe zlata usred tržišnih turbulencija. “Slaba institucionalna potražnja nadoknađena je maloprodajnim ulaganjima, potaknuta inflacijom i geopolitikom, a središnje banke imale su iznimnu godinu neto kupnje.”
KLJUČ PORASTA
FED je sveprisutna Vegeta u svakom jelu, i zato ja stalno o toj dalekoj Americi. Famozni FED pivot, odnosno nagađanje tržišta da kampanji podizanja kamatnih stopa dolazi kraj, pomogao je potražnji za zlatom. Sve češće zazivanje dolaska Godota, odnosno najviše najavljivane recesije dosad, samo je pojačao te tendencije. Osim odlaska u državne obveznice s visokim prinosima i iznimno malim rizikom u odnosu na depozite po bankama, tržište traži i druge oblike imovine. Zlato nije imovina koja nosi prinos kao dionice koje donose dividendu ili obveznice koje nose kamate. Ipak, ono je pravo utočište u doba inflacije.
Za vrijeme recesije vrijedi isto. Tako je potražnja u 2022., kako prenosi CNBC, skočila 18 % na 4.741 tonu (isključujući izvanburzovno ili OTC trgovanje), najveću godišnju vrijednost od 2011. Ona je bila potaknuta rekordnom potražnjom u četvrtom tromjesečju, od 1.337 tona. “Ključ porasta bio je 55-godišnji maksimum od 1136 tona koje su središnje banke kupile tijekom godine, otkrila je grupa koju podupire industrija, ističući da je većina tih kupnji bila neprijavljena“, prenosi CNBC.
Treba imati na umu i da nije isto živite li u Europi, Japanu ili SAD-u, s obzirom na to da se zlatom trguje u dolarima.
KOJE SU SREDIŠNJE BANKE BILE NAJVEĆI KUPCI ZLATA?
CNBC prenosi izvještaj Svjetskog vijeća za zlato: “Većina kupnje središnje banke u 2022. došla je s tržišta u razvoju, a Središnja banka Turske bila je najveći kupac s rekordnih 542 tone. Kina, Indija, Egipat, Katar, Irak, UAE i Oman značajno su povećali svoje rezerve zlata tijekom godine.” O geoekonomskim igrama koje su u tijeku više čitajte u ovom pregledu Mihaela Stančirevića. Smatram kako je u toku preslagivanje, za kojeg velike zemlje nastoje biti manje ovisne o dolaru i tom sustavu. Kina je tu najveći aspirant.
ŠTO DALJE?
Nisam ovlašteni investicijski savjetnik, niti imam interesa ili otvorene pozicije po pitanju zlata, pa utoliko nemam niti skin in the game. Smatram kako imati zlato u portfelju može služiti kao dobar hedge, no pretjerani udio u portfelju lako se može okrenuti protiv vas. No, ako nam slijedi korekcija burzovnih indeksa i pad obvezničkih prinosa uz daljnji pad dolara, zlato može biti korisno. Ponavljam, valja biti iznimno oprezan. Nemojte nekritički preuzimati tuđa mišljenja. Vaša odluka ovisi i o vašoj preferenciji rizika, horizontu ulaganja i brojnim drugim faktorima.
Na koncu, nastavi li se trend velikih kupnji središnjih banaka zbog FED-pivota i očekivanja recesije (velika potražnja), uz nižu proizvodnju (niža ponuda), ekonomska sila teža će odraditi svoje.