Svjetsko tržište voćnih sokova, prema studiji Expert Market Researcha, veličine je 46,8 milijardi litara. Očekuje se da će do 2027. godine rasti po godišnjoj stopi od 2,1 % i dostignuti volumen od 53 milijarde litara. Glavni pokretači ovakvog rasta su sve veća osviještenost potrošača o potrebi zdravijeg stila života, povećanje životnog standarda, ali i stalna ulaganja u inovacije i razvoj kompanija koje se bave ovim biznisom. Narančin sok (ili zlato koje raste na stablu, kako se često naziva) ima značajan udio u ukupnoj proizvodnji voćnih sokova. Zato nije ni čudo da se njime trguje na svjetskim burzama.
Pandemija je imala velik utjecaj na trendove potrošnje narančina soka. Tako je 2020. godine u SAD-u potrošnja ovog soka porasla za čak 87 % jer su potrošači opustošili police trgovina u potražnji za zdravim napitkom koji će ih čuvati od pandemije. U toj godini nije došlo do značajnijeg porasta cijene jer su glavni igrači uglavnom apsorbirali povećane troškove. Ipak, u 2021. godini cijene su porasle potaknute općim porastom potrošačkih cijena. Situacija u 2022. godini neće biti ništa drukčija zbog istodobnog djelovanja nekoliko čimbenika koji utječu na smanjenje proizvodnje i povećanje cijene.
Dva glavna proizvođača plodova za preradu u sok (Brazil i SAD) suočavaju se s problemima izazvanim pojavom mraza u vrijeme cvatnje i suše u vrijeme dozrijevanja plodova. Zbog toga je prirod naranača na Floridi jedan od najlošijih u posljednjih 70 godina. Doda li se tome i obolijevanje stabala od neizlječive bakterijske bolesti, dobijemo “savršenu oluju” koja izaziva velike poremećaje na svjetskom tržištu. Ona zatim utječe i na volatilnost cijene. Dok se trgovci budućnosnicama tome raduju jer se stvaraju prilike za dobru zaradu, proizvođači se suočavaju s povećanjem troškova koje pokušavaju prenijeti na potrošače. To opet ima loš utjecaj na potražnju pa se krug zatvara.
NARANČIN SOK: KRETANJE CIJENA
Budućnosnice na narančin sok odnose se na smrznuti narančin sok standarda kakvoće US Grade A, što znači da sok mora imati najmanje 11,0 Brixa topljive suhe tvari, a odnos šećera i kiselina mora biti u rasponu od 12,5 do 20,5, uz druga svojstva koja za ovaj članak nisu bitna. Cijena u vrijeme pisanja ovog članka je 1,4445 USD za funtu soka (Slika 1). To je značajno smanjenje u odnosu na početak veljače kada je cijena nakratko dosegla 1,60 USD. Ovaj je maksimum dosegnut nakon snažnog rasta od studenog 2021., kada je cijena bila oko 1,20 USD.
Izvor: Yahoo Finance
TKO SU GLAVNI IGRAČI NA TRŽIŠTU?
Pogledamo li koje su zemlje najveći svjetski proizvođači naranača (Slika 2), vidjet ćemo da prednjači Brazil sa 15,62 milijuna metričkih tona. Potom slijedi Kina s otprilike polovicom proizvodnje Brazila, zatim EU i SAD. Naravno, kada je riječ o EU, glavnina proizvodnje se odnosi na svega nekoliko zemalja koje imaju prirodne uvjete za uzgoj poput Španjolske, Italije i Grčke. Hrvatska, primjerice, proizvodi svega 250 tona naranača. Zato je hrvatska proizvodnja mandarine unshiu oko 45 000 tona i to je jedna od rijetkih vrsta voća koju izvozimo. No to je neka sasvim druga i, nažalost, ne uvijek lijepa priča.
Izvor: Statista
S druge strane, poredak zemalja proizvođača narančina soka je drukčiji (Slika 3). I tu je, naravno, Brazil na prvom mjestu. Slijede ga SAD i Meksiko, dok je EU na četvrtom mjestu.
Izvor: Statista
Pogledamo li sada tko u svijetu izvozi najviše narančina soka (Slika 4), osim očekivanog prvog mjesta za Brazil, iznenadit će nas Nizozemska. Ona zauzima drugo mjesto s otprilike trećinom vrijednosti izvoza Brazila. Nizozemska je i najveći uvoznik narančina soka (Slika 4), a zanimljivo je vidjeti da se uvezene i izvezene količine gotovo podjednake, premda je prevaga ipak na strani uvoza. Slijede Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Brazil proizvodi oko 80 % naranača za preradu u sok pa je njegov utjecaj na svjetske cijene i najznačajniji. No niti SAD nije za podcijeniti jer je ova zemlja drugi veliki proizvođač, ali je isto tako i veliki potrošač narančina soka.
Izvor: Statista
Izvor: Statista
VREMENSKE NEPRILIKE
Na promjene cijena utječu i drugi čimbenici. Među njima je sad već gotovo standardni problem u opskrbnim lancima i s time povezanom neravnotežom u odnosu na ponudu i potražnju. S obzirom na to da je SAD drugi svjetski proizvođač naranača, logično je da su problemi koje stvaraju uragani na području Floride jedan od rizika s kojim se svjetska proizvodnja ovog voća redovito suočava. Točno vrijeme, mjesto i jačinu uragana na nekom području nije moguće predvidjeti. Stoga trgovci budućnosnicama ugrađuju taj rizik u cijene pa one u sezoni uragana postaju skuplje. Najveći je utjecaj krajem studenog, ali iz kretanja cijena vidljivo je da je tada narančin sok bio najjeftiniji. To pokazuje da postoje i drugi čimbenici koji diktiraju trend na tržištu.
Dolaskom zime povećava se i rizik od pozebe jer su stabla naranača, jednako kao i druge vrste agruma, osjetljive na smrzavanje. Do većih šteta dolazi kada se temperatura zraka spusti na oko -4,5°C , pa samo i na nekoliko sati. Naravno, tržište i taj rizik ugrađuje u cijenu pa je stoga i on jedan od razloga zbog kojega je cijena do veljače narasla do već navedenih 1,60 USD u veljači ove godine.
TEHNOLOGIJA UZGOJA
Ne treba zaboraviti ni standardne krivce za gubitak priroda mnogih poljoprivrednih kultura, a to su biljne bolesti. Proizvodnja naranača u Brazilu još je od 40-ih godina prošlog stoljeća jako pogođena jednom bakterijskom bolesti (Candidatus Liberibacter asiaticus). Nju prenosi insekt Diaphorina citri. Insekt je podrijetlom s tropskih područja Azije, a od 1998. godine proširio se i na Floridi. Problem s ovom bakterijskom bolesti je u tome što je napadnuto stablo nemoguće izliječiti. Jedino je rješenje uništavanje voćnjaka spaljivanjem. Ovisno o vremenskim prilikama, poduzetim preventivnim mjerama i aktivnosti prirodnih neprijatelja u pojedinim godinama širenje je bolesti različito, što utječe na cijenu.
Kad je riječ o razini tehnologije uzgoja, ona je u Brazilu na nižoj razini negoli na Floridi. S obzirom na to da je Brazil najveći svjetski proizvođač narančina soka, svaki se problem povezan s nedovoljnom njegom i zaštitom od bolesti i štetočina u Brazilu jako osjeti na svjetskom tržištu. Ne treba zaboraviti i na nedostatak navodnjavanja. Zbog njega proizvodnja naranača u Brazilu jako ovisi o dobrom rasporedu padalina tijekom godine. Ako znamo i da je većina voćnjaka u Brazilu u poodmakloj dobi kada i prirod i kakvoća plodova opadaju, postaje jasno zašto su fluktuacije cijene narančina soka ovako jake.
BITI SPREMAN…
Narančin sok prevozi se u smrznutom stanju, pa kvarljivost nije problem. Ipak, velika potrošnja ne omogućuje stvaranje ozbiljnijih zaliha. To značajno utječe na volatilnost cijene od godine do godine.
Izvoz narančina soka, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Brazila, snažno utječe na brazilski real i njegov tečaj u odnosu na američki dolar. I to je čimbenik koji utječe na cijenu. Dakle, s toliko varijabli u igri nemoguće je znati koji će čimbenik imati presudan utjecaj na cijenu u određenom trenutku. Stoga nema druge nego se pripremiti na sve moguće scenarije. Poruka koja se na ovom blogu često ističe: “Biti spreman – to je sve!” na tržištu narančina soka ima zato posebnu težinu.
Autor: dr.sc. Tomislav Jemrić
Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić redoviti je profesor na Odjelu za hortikulturu i pejzažnu arhitekturu (Zavod za voćarstvo) Agronomskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je 100 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima te 9 znanstvenih knjiga i priručnika. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae (Elsevier) i glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Uža specijalnost mu je održanje kakvoće voća poslije berbe, a u slobodno vrijeme bavi se aktivnim trgovanjem različitim financijskim instrumentima.
Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.
