Novčani jaz se bazira na broju dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u početni oblik – novac. Izračunava se kao koncept broja dana u razlici između zbroja zaliha i potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima.
Novčani jaz: uvod i definicija
Kako je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka kod upravljanja poslovnim subjektom, za upravu važno je imati dobru podlogu u analizi upravljanja obrtnim kapitalom “cash gap”. Smatra se prikladnijim koristiti hrvatski izraz novčani jaz.[1]
Definicija novčanog jaza bazira se na broju dana potrebnih da novac prođe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio u početni oblik – novac. Izračunava se kao koncept broja dana u razlici između zbroja zaliha i potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima. U poslovnom ciklusu potrebno je da se novac (imovina) pretvori u drugi oblik imovine – zalihe, pa potom prodajom pretvoren u potraživanja prema kupcima, a financiran iz obveza prema dobavljačima te konačno naplaćen vrati ponovo u svoj početni oblik – u novac.
Time bi se novčani jaz definirao kao:
NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA – DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA
Financiranje novčanog jaza
Taj novčani jaz ili razmak mora biti financiran.
Što je jaz veći, potrebno je platiti više kamata. Čak da se novčani jaz financira iz vlastite likvidnosti, potrebno je kod donošenja odluka, prvenstveno odluka o investiranju i financiranju, znati koliki je trošak financiranja novčanog jaza. Racionalno upravljanje nastojat će skratiti broj dana novčanog jaza, jer veći novčani jaz traži više troškove.[2] Ovdje je dana grafička ilustracija novčanog jaza.
Prikaz 1. Koncept novčanog jaza
Na Prikazu[3] 1., u okviru koncepta novčanog jaza, prikazan je poslovni proces, pa tako:
- inventory period predstavlja razdoblje zaliha, od dana kad su zalihe pristigle u proces (inventory arrives), pa do dana kad su prodane (inventory sold),
- payable period predstavlja razdoblje od primitka računa od strane dobavljača do dana plaćanja (Cash paid),
- receivable period predstavlja razdoblje od slanja računa kupcima (dužnicima) do dana naplate (Cash received).
Kako je dan primitka zaliha jednak datumu primitka računa, tako je novčani jaz («Cash Gap») razdoblje između dana kad je plaćeno dobavljačima (Cash paid) i dana primitka novca od kupaca (Cash received).
Dakle, u financiranju novčanog jaza tvrtka će platiti više kamata (trošak) što je taj jaz veći. Trošak može biti financiran iz vlastite ili tuđe likvidnosti.
TROŠAK FINANCIRANJA NOVČANOG JAZA
Trošak financiranja novčanog jaza izračunava se u skladu s formulama[4]:
Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz (broj dana),
Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita.[5]
[1] U praksi se još koriste izrazi poput operativnog ciklusa (uključuje broj dana vezivanja zaliha i potraživanja) i neto operativnog ciklusa (uključuje dodatno i dane vezivanja dobavljača).
[2] Novčani jaz razlikuje od industrije do industrije, a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim područjima.
[3] Prikaz je preuzet iz članka autora Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, preuzeto s www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf.
[4] Sljedeće formule preuzete su iz rada autora Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, izvor članka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf, kao i iz materijala autora Gulin, D.: ANALIZA i PLANIRANJE NOVČANOG TOKA, prezentacija na Ekonomskom faukultetu Zagreb.
[5] U idućem članku će se razmotriti kako financirati novčani jaz, odnosno, što je oportuno: vlastita ili tuđa likvidnost.
Napomena: članak je adaptiran prema originalno objavljenom članku u časopisu Računovodstvo i finacije u broju 12/2007 (https://www.rif.hr/casopisi/racunovodstvo-i-financije/1703/znacaj-analize-novcanog-jaza)
