Premijer Plenković je najavio: dogovorena je odgoda predaje financijskih izvještaja. Datum za 2019. pomiče se tako na 30. lipnja ove godine. I dok će to zasigurno pomoći knjigovođama i računovođama da uspiju predati izvještaje u ovim teškim okolnostima, ova nam odluka otkriva tri stvari. Prvo, naši su knjigovođe i računovođe dočekali ovu krizu dobrim dijelom nespremni. Drugo, teret prijave poduzetnika na mjere Vlade u znatnoj je mjeri pao i na knjigovođe. Treće, podatke o performansama poduzeća u 2019. imat ćemo dva mjeseca kasnije, što će dodatno smanjiti važnost tih izvještaja i povećati važnost nekih drugih, kao što su BON-2 i SOL-2, što sam već i ranije naslutio.
KNJIGOVOĐE I RAČUNOVOĐE SU JEDNI OD ŽRTAVA KORONAKRIZE
I knjigovodstveni i računovodstveni servisi se zatvaraju. Sasjekao ih je lockdown. Mnogi nisu bili spremni na rad od kuće, ponajprije jer nisu modernizirali i digitalizirali svoje poslovanje. O tome koliko rano usvajanje promjena u ovoj industriji može biti oportuno pisao sam i ranije. Sad se modernizacija pokazala vrlo isplativim ulaganjem.
U ovoj branši posao pada, a vjerojatno će padati i likvidnost. Rezultat? Dosta malih poduzetnika je u zadnji čas ostalo bez svojih dosadašnjih knjigovođa. Nesumnjivo je da su obrtnici pod velikim pritiskom, između ostalog, zato što za svoje obveze jamče solidarno svom svojom imovinom. Brojni knjigovođe imaju upravo obrte. Njima je pak lakše brzo zatvoriti posao zbog kraće procedure u odnosu na trgovačka društva. Sve to predstavljalo je opasnost za poduzetnike: mogli su ostati bez knjigovodstva tik pred rok predaje godišnjih financijskih izvještaja. Vjerujem da je i to bio jedan od razloga za pomicanje roka na 30.6.
TERET PRIJAVE PODUZETNIKA NA RAZNE MJERE PAO JE I NA RAČUNOVOĐE
Dosta prijava na mjere zahtijeva FINA-ine certifikate, a za određene prihvatljive prijavitelje traže se i podaci iz financijskih izvještaja. Poduzetnici često nemaju ni spremne informacije ni znanja da odrade te poslove. To dosta govori i o pretjeranoj kompleksnosti inicijalnih mjera. Tako je, u značajnom dijelu, teret prijave na mjere pao upravo na knjigovođe i računovođe.
Dakle, ne samo što su knjigovođe i računovođe pod pritiskom zbog predaje godišnjih izvještaja, već rade i posao prijave na mjere. A bez prijava na mjere nema ni njihova iskorištavanja. Odgoda predaje financijskih izvještaja pomoći će da se uspije i prijaviti na mjere i predati izvještaje.
ODGODA PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZNAČI DA BON-2 I SOL-2 POSTAJU KLJUČNI
Već sam ranije najavio da će bonitetni izvještaji i oni o solventnosti imati veliku važnost. Profesor Damodaran mi je također dao za pravo sa svojim zadnjim člankom (op. u ovakvim vremenima postavlja se pitanje vrednovanja).
Kako nećemo imati podatke do 30.6.2020., to znači još najmanje 15-20 dana obrade. Nakon što dobiju i drugi servisi te ubace podatke u svoje baze, stvarno stanje znat ćemo u kolovozu, a to je ipak dosta vremena. Stoga će dominirati izvještaji o stanju novca i razine blokada te kratki statistički izvještaji, kao i osobne informacije o stanju firmi koje imate kao kupac ili dobavljač ili čak radnik firme.
Firme s prethodno visokom kvalitetom dobiti, dobrim maržama profita i niskim dugom kandidati su za opstanak. Na svojim edukacijama često napominjem da imam pravilo palca: neto marža od 5% je minimum. Ova mjera ujedno znači i (u najmanju ruku) odgodu plaćanja poreza na dobit do sredine godine, odnosno obračuna.
Prema skupnim podacima za 2018. koje mi je ustupio Bon.hr portal, obradio sam podatke zajedno s tvrtkom MIT Software. Tu sam opet došao do empirijske potvrde svog iskustva, da su ispodprosječne tvrtke ispod te razine. One su vrlo upitne glede opstanka.
U idućem članku analizirat ću podatke i pružiti grubu procjenu koliko bi BDP mogao pasti u ovoj godini te pojasniti što znače zahtjevi za potpunim moratorijem za banke i sve nas.
