Prema procjeni OECD-a, globalno gospodarstvo bi moglo izbjeći recesiju u 2023. Ipak, ozbiljno usporavanje je vjerojatno, a ono će najviše pogoditi Europu. Nadalje, OECD tvrdi da ECB mora povećati svoju referentnu kamatnu stopu na raspon od 4 % do 4,25 % do sredine 2023. s trenutnih 1,5 %, kako bi se učinkovito borila protiv inflacije.
OECD I EK: STIŽE VELIKO USPORAVANJE
Jesenska prognoza Europske komisije je da će BDP u EU rasti u 2022. po stopi od 3,3 posto. To je znatno iznad 2,7 posto, predviđeno ovoga ljeta. Za iduću godini na razini EU se predviđa rast od 0,3 posto. Dakle, EK ne predviđa recesiju u idućoj godini, nego veliko usporavanje.
Prošli je tjedan Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a, rekao da će ECB učiniti “što je god potrebno” (“whatever is necessary”) da inflaciju spusti na 2%. Ovo jako podsjeća na Marija Draghija i njegovo obećanje “whatever it takes” u jeku europske krize državnog duga u prošlom desetljeću.
PROBLEMI S DRŽAVNIM DUGOM SE NASTAVLJAJU
Kako je i najavila Christine Lagarde, šefica ECB-a, započela je operacija TLTRO. To je program jeftinih kredita kojima je ECB “snabdijevao” likvidnost eurozone. Banke bi ovih dana trebale otplatiti gotovo 300 milijardi eura kredita ECB-u, iako su očekivanja bila da će to biti 600 milijardi.
To predstavlja najveće povlačenje gotovine iz financijskog sustava eurozone u 22 godine povijesti eura. Ovo ističe i Reuters u svojoj nedavnoj analizi: “Taj je potez dio napora ECB-a da se bori protiv rekordno visoke inflacije u eurozoni podizanjem cijene kredita. Prvi je to prvi korak prema prikupljanju još više likvidnosti sljedeće godine smanjenjem portfelja obveznica vrijednog više tisuća milijardi eura.” Ovo je prvi od tri datuma za dobrovoljno vraćanje TLTRO kredita ECB-u, s obzirom na to da će se povećati cijene. No, naglo povlačenje likvidnosti, osim borbe protiv inflacije, može dovesti i do problema u financiranju državnog duga u Europi.
OLAKŠ ANJE PRITISKA S DRUGE STRANE ATLANTIKA
Kako bi se smanjio pritisak, ne bi bilo neočekivano da ECB napravi novi program iduće godine po drukčijim uvjetima. Sve to indicira da će iduća godina u Europi biti godina stagnacije, ako se uspije izbjeći recesija.
Dodatno olakšanje pritiska za ECB i kamatne stope dolazi s druge strane Atlantika. Naime, izašao je zapisnik s posljednjeg FED-ovog sastanka, koji je potvrdio očekivanja tržišta. Većina članova FED-ovog odbora smatra kako je smanjenje podizanja stopa prikladno. Nije čudo da su burzovni indeksi otišli gore, a dolar popustio svoj stisak.
