Dragi čitatelji, odlučio sam povremeno pisati “Dojave s terena”, koje sadrže stvarne priče s izmijenjenim imenima i brojkama. Svakog tjedna susretnem se s velikim brojem poduzetnika i pritom vidim brojne dobre stvari, ali i one loše. Napisati popis pogrešaka nije dovoljno: treba prenijeti stvarnost. Pogledajmo kako CAPEX bez OPEX-a može dovesti do velikih problema!
SAMO CAPEX, NIŠTA OPEX: KAKO JE SVE POČELO
Evo jedne priče od ovih dana. Ako ste u poduzetništvu ili planirate otvoriti posao, zasigurno će vas zanimati.
Petar je mladi poduzetnik koji je imao snove o proširenju poslovanja. No, umjesto brzog uspjeha, suočio se s financijskom noćnom morom koja ga polako stišće, što je gore od naglog raspada sistema. Ono što mu se događa moglo bi se nazvati kuhanjem žabe. Problemi su se polako nakupljali dok nije postalo kasno za pravu reakciju.
Mlad i sposoban, Petar je vjerovao da sve može držati u glavi. Troškovi? Investicije? To je mogao procijeniti sam. Čak i kad je razmišljao o novim projektima ili proširenju poslovanja, nije pridavao mnogo pažnje kapitalnom budžetiranju. Za njega je to bio samo složen izraz kojeg i nije poznavao, ali je ipak razumio da je dobro stati prije nego se nešto počne i napraviti proračun. Nije jedini koji je odbijao suočiti se s izračunima.
Prije nekoliko godina, Petar je odlučio uložiti u proširenje svog proizvodnog pogona. Usred uzbuđenja zbog mogućnosti rasta, nije dublje razmatrao sve troškove koje će investicija podrazumijevati. Stroj je bio jako povoljan, a prilika se naglo pojavila. Zbrojio je troškove opreme i materijala – za njega je računica imala smisla. Tipičan CAPEX pristup.
Kad je projekt krenuo, odjednom se otkrilo da priča nije baš takva. Operativni troškovi (OPEX) počeli su se gomilati, a Petar nije imao nikakav plan kako njima upravljati.
TKO BI REKAO…
Troškovi održavanja opreme, energije, osoblja i distribucije brzo su premašili njegove početne projekcije. Tko bi pomislio da će doći:
- koronakriza
- rat u Ukrajini
- Veliki otkaz, a zatim i nestašica zapošljivih ljudi
- da strani radnici nisu brzi nadomjestak jer postoji jezična, kulturološka i stručna barijera.
Uskoro su došli i problemi u plaćanju dobavljačima, a zatim su i plaće počele kasniti.
Petar je, uz gorak okus u ustima, shvatio da je zanemario ključne elemente financijskog planiranja. No, još nije lupio u dno.
Umjesto stabilnog rasta, suočio se sa sporom financijskom krizom koja je prijetila uništiti sve što je izgradio. Posao je, u tom trenutku, gradio preko desetljeća. Pomisao da bi se sve moglo raspasti zbog jedne odluke, koja se naoko činila razboritom, bila je strašna.
A ONDA JE DOŠLA INFLACIJA
Taman kad je uspio nakratko spasiti situaciju uz puno truda i rada, stigla je – inflacija. S njom su naglo narasli ulazni troškovi. Likvidnost nekako održava pozajmicama i kreditima. A sve to se moglo izbjeći da se napravilo nekoliko scenarija i kalkulacija. Jer svi mi katkad vidimo samo ono što želimo vidjeti.
Ova priča nije samo Petrova. Mnogi poduzetnici često padaju u istu zamku, zanemarujući važnost kapitalnog budžetiranja i ne uzimajući u obzir sve troškove projekta: kako one investicijske, tako i operativne. Držite li i vi sve u glavi? Zanemarujete li papir, olovku i kalkulator, odnosno Excel? Smatrate li da je ovo samo za štrebere ili one koji ne znaju razmišljati?
Petrova priča može nam biti podsjetnik koliko je važno pažljivo upravljati financijama i koliko lako izostavimo OPEX iz računice. Nemojte dozvoliti da vas zamke neznanja i nedostatka planiranja dovedu do ruba.
Sjetite se da svaka investicija nosi sa sobom i skrivene troškove, koje ne smijemo zanemariti. Da nas ne bi ugrizli kad to najmanje očekujemo.