Rast kamatnih stopa uvijek povlači pitanje: slijedi li za njim pad cijena nekretnina? Prije dva tjedna vlasnik Opereta nekretnina, Boro Vujović, komentirao je stanje nekretninskog tržišta. Naveo je da kupci iz drugih zemalja najviše dolaze iz nama bliskih zemalja: Slovenija, Austrija i Njemačka. Ulaskom u šengenski prostor, jačat će potražnja za luksuznim nekretninama, osobito uz more: to su kupci iz navedenih zemalja, koji su i glavni generatori rasta potražnje. Prelazak na euro u tom smislu nije donio ništa novo, jer kvadrati su se i prije računali u eurima. Za razliku od špeceraja.
RAST KAMATNIH STOPA SE PRIBLIŽAVA: KAKAV JE EFEKT?
Davno najavljeni rast kamatnih stopa polako se približava, iako sporije nego u ostatku Europe. Jedan od faktora je što je uvođenje eura kod nas eliminiralo valutni rizik, a samim time i dio razlike u odnosu na kamatne stope u drugim zemljama eurozone. Drugi razlog zašto su u nas kamatne stope još uvijek više provjerite ovdje.
U ponedjeljak, 23. siječnja 2023., u posjetu Hrvatskoj bio je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Tom je prilikom guverner Vujčić komentirao moguće prosječno poskupljenje troška kredita (op. 4-postotno povećanje mjesečnog izdatka koji se pogrešno naziva rata, umjesto anuitet!). Naime, pola od ukupnog broja stambenih kredita imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu.
Kako kamatne stope na kredite polako rastu, to generalno utječe na smanjenje potražnje za nekretninama iz dva razloga:
1. Onima koji razmišljaju o kupnji stambene nekretnine na kredit, anuiteti će biti viši. To smanjuje njihovu kupovnu moć i, samim time, potražnju.
2. Onima koji razmišljaju o kupnji stambene nekretnine kao ulaganja, više kamatne stope učinit će atraktivnijim druge prilike. Primjerice, obveznice.
PAD CIJENA NEKRETNINA NEĆE SE SVUGDJE DOGODITI
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, Dubravko Ranilović, pritisak na snižavanje cijena sažeo je ovako: “Rast kamata definitivno smanjuje potražnju uslijed još nekih drugih okolnosti. Vidimo da se tržište nekretnina u državama EU-a gotovo prepolovilo. Prvo bi trebao uslijediti pad potražnje, pa usporavanje prometa s manjim brojem transakcija, a onda tek nakon toga, kako je to subjektivni stav prodavatelja, slijedi i korekcija cijena.”
Znači li to da ćemo u Hrvatskoj svugdje vidjeti pad cijena nekretnina? Ne nužno, jer je naše tržište specifično. Na nj utječu posljedice dvaju potresa, ulazak u eurozonu i Schengen, kao i dobri turistički rezultati koji povećavaju potražnju za nekretninama za odmor. S druge strane, u većem dijelu Slavonije cijene su još ranije padale zbog iseljavanja i, samim time, već ranije smanjene potražnje. No, općenito gledano, ova godina za nekretnine neće biti jednako dobra kao prethodna.