Zamjena crnomorske rute onima preko srednje i istočne Europe, dovela je pitanje ratarskih kultura, a osobito pšenice, u fokus političke rasprave. Svi svjetski mediji izvijestili su o tome kako su Poljska, Mađarska, Slovačka i Bugarska zabranile uvoz ukrajinske pšenice. Europska komisija, kako prenosi HRT, “smatra da jednostrane mjere idu na ruku protivnicima Ukrajine te je ponudila dodatni paket pomoći od 100 milijuna eura poljoprivrednicima tih zemalja ako odustanu od jednostrane zabrane uvoza ukrajinskih žitarica, a ponuđena je i zabrana uvoza određenih žitarica iz Ukrajine do 5. lipnja.” Provjerite zašto je posljedični pad cijene pšenice ukorijenjen u tranzitnim poteškoćama te koji je od aktera predugo ignorirao problem.
BRUXELLES JE SVE ZNAO
Višak pšenice na europskom tržištu slabije kvalitete, usto tretirane kemijskim spojevima koji ne prolaze u EU, zadržava se u tranzitu na teritoriju najbližih ukrajinskih susjeda. To dovodi do prilike da se takva pšenica miješa s lokalnom i prodaje kao da je “domaća”. Bruxelles je, naravno, znao što se moglo dogoditi kad je dozvolio bescarinski uvoz ukrajinske pšenice u EU. Cijena pšenice je pala, a potrošači vjerojatno nisu bili svjesni razloga.
Izvor: Trading Economics
Vidimo pad cijene pšenice od otprilike 40 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Sad se nalazi na razinama sličnima onim u 2021.
KOME SMETA PAD CIJENE PŠENICE?
Zašto bi pad cijena bio loš za potrošače? Naravno da je on, općenito govoreći, dobar. No, ne žale se potrošači, nego proizvođači. Naime, prošle godine, kada je cijena naglo narasla, a prelijevanje ulaznih troškova nije bilo toliko da ugrozi profite, nije bilo “plača i boli”. Cijena sjetve, po ocjeni samih poljoprivrednika iz ožujka ove godine, bit će manja. Cijene gnojiva su također u padu, a cijene goriva su se vratile na razine od 80 dolara.
No, treba biti pošten: subvencije EU prema istočnim članicama su samo kap u moru i čine se kao cinična ponuda. Stoga su ove zemlje odlučile jednostavno zabraniti uvoz iz Ukrajine. Kako je izjavio poljski veleposlanik pri EU, Andrzej Sadoś, za Politico, putevi solidarnosti ne rade jer ne postoje učinkoviti alati za kontrolu tranzita. Sadoś je istaknuo kako Poljaci imaju u silosima oko 4 milijuna tona ukrajinskog žita i treba im neko vrijeme da stabiliziraju situaciju.
EUROPSKA KOMISIJA IGNORIRALA PROBLEM
Europska komisija je dosad uglavnom ignorirala problem, kazao je Sadoś, prisiljavajući poljsku vladu da djeluje. Ostali su ih slijedili jer su se susreli s istim poteškoćama, koje najviše osjeća lokalno stanovništvo, naročito u blizini granice s Ukrajinom. CNBC ukazuje da sada i Rumunji pokreću istu temu u dnevnopolitičkim raspravama.
Dosad sam više puta pisao o cijenama poljoprivrednih proizvoda, poglavito vezano uz FAO indeks cijena hrane. Nedavno ste mogli čitati kako je taj indeks u padu već 12 uzastopnih mjeseci. Praćenje ovih vijesti važno je za predviđanje budućeg ponašanja tržišnih aktera, osobito ako ste poduzetnik povezan s ovim segmentom gospodarstva. U međuvremenu, situacija s ukrajinskom pšenicom još nije razriješena na razini EU, a kad će, ne znamo.
U svakom slučaju, dostupnost (jeftinih) žitarica je i geopolitičko i sigurnosno pitanje. Samo slijedite trag novca: nije čudno što ove kulture u stopu prate tolike subvencije.
