U petak se objavljuju podaci o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti u SAD-u, što je uz objavu inflacije te sastanke FED-a, glavni događaj koji značajno utječe na kratkoročna kretanja tržišta. Prošli sam tjedan komentirao kretanje BDP-a i inflacije. Puno toga vezano uz gospodarski rast i cijene zrcali se u realnoj potrošnji u maloprodaji. Ova dva grafikona o stanju maloprodaje naizgled su suprotni jedan drugome: prvo je europska, a drugo američka slika.
Napomena: negativna kretanja obojena su žuto, a pozitivna plavo.
Izvor: Trading Economics
TRŽIŠTA OČEKUJU PAD KAMATNIH STOPA I NIŽU INFLACIJU
Iako u Hrvatskoj solidno stojimo po pitanju maloprodaje, promotrimo opće stanje. Europi sad ne prijeti toliko rizik stagflacije, već produljene stagnacije. Američki su pak rizici raznovrsniji.
Tržišta su općenito odbacila FED-ov narativ higher for longer. Bilježimo ogromni pad obvezničkih prinosa i rasta vrijednosti obveznica, osobito posljednjih tjedana. Kao da tržišta očekuju pad temeljnih kamatnih stopa od strane FED-a, i to uskoro. Vidno se očekuje stišavanje inflacije i prijelaz od restriktivne monetarne politike (one u kojoj su realne kamatne stope pozitivne, a realna stopa je nominalna umanjena za inflaciju) prema nešto opuštenijoj.
PONUDA NOVCA SE SMANJUJE
Kako je to ispravno primijetio Neven Vidaković, iznos novčane mase, odnosno ponude novca koju kontrolira FED, kontinuirano se smanjuje. Kad bi se ta novčana masa diskontirala za kumulativni efekt inflacije, došli bismo na razinu ponude novca kao s početka pandemije. Dakle, realna novčana masa dolazi na istu razinu, a FED i dalje povlači novac iz sustava. Pritom FED ne smije krenuti u ekstenzivni novi QE program kupnje američkih državnih obveznica kako ne bi pokrenuo novi val inflacije. Ove obveznice američka državna riznica mora izdavati kako bi financirala ogromni i rastući proračunski deficit.
Projekcije su da će u idućih 10 godina taj deficit kontinuirano biti iznad 5 % BDP-a. Otkako smo izašli iz tridesetogodišnje paradigme da se može zaduživati po stopi blizu nule, kontinuirani deficit koji je sve veći u apsolutnom iznosu zahtijeva sve više iznose kamata, po kudikamo višim cijenama. Sve je dobro dok god američki deficit netko želi kupovati. No, nisam uvjeren da je dugoročno održivo da obveznički prinosi krenu prema dolje, bez da to utječe na veću korekciju na nekoj od klasi imovina: bilo cijeni dolara, cijeni obveznica (pa onda i prinosima), dioničkim indeksima ili drugima.
ŠTO NAM GOVORE ZLATO I BITCOIN?
Stoga mi je indikativan ovotjedni signal s tržišta zlata i Bitcoina. Tako je zlato došlo na povijesni all-time high preko 2.100 dolara po unci, pa su igrači onda išli unovčavati dobit. S druge je strane “moderno zlato”, Bitcoin, nastavio rast preko psihološke granice od 40 tisuća dolara. Zlato i Bitcoin mogu se smatrati hedžiranjem na eventualnu neuspješnu politiku FED-a. Njegova je politika u protekla tri desetljeća bila FED-ov “put”, odnosno opcija da bude sigurno utočište i uskoči kad god tržište previše potone.
Jako je puno Amerikanaca uložilo na tržištima, izbori se bliže i eventualni osjećaj velikog gubitka sigurno bi utjecao na njihove glasačke preferencije. Opći je zaključak analitičara i komentatora, a to se vidi i iz anketa, da je najveći favorit Trump. Kako će se Powell i suradnici postaviti prema svemu tome u kontekstu ekonomskih politika, bit će zanimljivo vidjeti.
