Tajna pada vrijednosti eura: kako su se pogostili hedge fondovi

Pad vrijednosti eura

Pad vrijednosti eura nije slučajan: on je, uvjeren sam, uzrokovan time što se ECB prošle jeseni “zagledao u dušu” i ustvrdio da je inflacija prolazna. SAD je na vrijeme shvatio što se događa, promijenio politiku i počeo djelovati. ECB, pak, nije bio voljan priznati pogrešku koju sad svi plaćamo. No, prije nego pojasnim kako se to dogodilo, kratak presjek domaće gospodarske stvarnosti.

NAJVIŠA INFLACIJA U RH OD RANIH DEVEDESETIH

Jučer je DZS objavio podatak o listopadskoj stopi potrošačke inflacije:

  • međugodišnja 13,2 % (očekivano 13,1), u rujnu 12,8 %
  • mjesečna 1,3 % (očekivano 1,2), u rujnu 1,5 %.

Naslovi sugeriraju da je to najveća moguća inflacija otkad je Hrvatska samostalna država (isključujući razdoblje hiperinflacije prije antiinflacijskog programa). Prema DZS, troškovi koji su najbrže rasli su:

  • za hranu i bezalkoholna pića (19,7 posto naspram 19,1 posto u rujnu)
  • stanovanje i komunalne usluge (16,1 posto prema 13,3 posto)
  • namještaj i oprema za kućanstvo (15,8 posto prema 15,7 posto)
  • restorani i hoteli (17,8 posto prema 17,3 posto).

Ipak, imamo i pojeftinjenja:

  • za prijevoz (11,5 posto prema 12,3 posto u rujnu)
  • odjeća i obuća (6,6 posto prema 10,1 posto)
  • rekreacija i kultura (8,4 posto prema 8,8 posto).

JESU LI PRINOSI NA DRŽAVNE OBVEZNICE POD KONTROLOM?

Povezano s inflacijom, maloprodaja u Hrvatskoj na godišnjoj razini usporava svoj rast već godinu dana (s povremenim ubrzanjima rasta). Prvi put smo imali pad u kolovozu (-0,2 %). Rujan je bio nešto bolji (+0,4 %).

Kretanje maloprodaje 9-2022
Grafikon 1. Kretanje maloprodaje od 10-2021 do 9-2022.
Izvor: Trading Economics/DZS

Temeljna kamatna stopa u Hrvatskoj je 2,5 % (ECB 2 %, FED 4 %). Inflacija za listopad, harmonizirana u skladu s EU, u Hrvatskoj je iznosila 12,7 % (Eurozona 10,7 %, SAD 7,7 %). Prinos na 10-godišnju obveznicu u nas se kretao oko 3,5 %. Njemačka obveznica se trenutno nalazi oko 2 %, američka oko 3,7 %.

Razlike između temeljne kamatne stope središnjih banaka i prinosa na 10-godišnju obveznicu: Hrvatska -1 %, Eurozona vs. Njemačka 0 %, SAD +0,3 %. Ovaj plus predstavlja uspjeh središnje banke da prinos državne obveznice stavi pod kontrolu u borbi protiv inflacije. Primijetite tko je uspio, a tko ne.

PAD VRIJEDNOSTI EURA I GRIJEH PROPUSTA

Treba se prisjetiti kako je ECB, prvi put nakon više od desetljeća politike negativnih kamatnih stopa, podigao kamatne stope prošlog lipnja. Inflacija u Eurozoni je tad već bila prešla granicu od 8 posto (8,6 %). Nije ni FED nevin! Samo što su oni, odmah po Powellovu ponovnom izboru na čelo, već na prvom sastanku u prosincu odbacili korona-mantru o “tranzitornoj inflaciji”. Ona je nastala na uvjerenju da će otvaranjem ekonomije prodisati dobavni lanci te da su oni glavni razlog povišenoj, a stoga i prolaznoj (tranzitornoj) inflaciji. Više o tranzitornoj inflaciji pročitajte ovdje.

FED je započeo najbrži ciklus podizanja kamatnih stopa, kakav nije viđen od 70-tih i ranih 80-tih. Ne samo to: SAD je uspio napraviti ogromnu fiskalnu konsolidaciju (omjer deficita proračuna i BDP-a sa 16,7 u 2021. past će na 7,7 % u 2022., a u Eurozoni s 5,1 na 3,9 %). ECB nas je još lani uvjeravao da su se zagledali u dušu i da tu nema inflacije. To je bio otvoreni poziv svim hedge fondovima da se pogoste s obzirom na siguran pad vrijednosti eura.

UVOD U EUROPSKU STAGFLACIJU

Zahvalimo europskim vlastima na prepoznavanju trenutka i ocjeni da ne treba djelovati. Jer, “tu se ne može ništa”. Sada smo tu gdje jesmo: Hrvatska će vjerojatno završiti ovu godinu s BDP-om u plusu oko 6 posto. No, stanje u najvažnijim ekonomijama EU nije ružičasto. To će pak utjecati i na nas u 2023.

Za kraj, spomenimo da je ovoga tjedna prvi put nakon 2020. prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu prebacio desetogodišnji prinos. Jasan signal za recesiju. Sve zajedno izgleda kao lijep uvod u europsku stagflaciju. Amerikanci možda ipak mekano slete. Više ćemo znati idući tjedan.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: