Prošlotjedno obraćanje urbi et orbi čelnika FED-a Powella uvjerilo je tržište samo na jedan dan da neće biti povećanja od 0,75 posto u neko buduće predvidivo vrijeme (u prijevodu: do kraja godine). Dobici od jednog dana prebrisani su drugi dan i tako smo kraj tjedna dočekali u minusu. No, je li FED zaista gubitnik? I koliko smo blizu da doživimo paritet dolara i eura, unatoč ili zahvaljujući američkom stezanju remena?
AMERIČKA FISKALNA KONSOLIDACIJA JE USPJELA
Ti su se minusi produbili ovaj tjedan. Neven Vidaković je na Free Market Road Showu te u Trading Clubu upozorio da prinosi na američke obveznice padaju, nakon dostizanja razine od 3,1% za desetogodišnju obveznicu. To znači da cijene obveznica rastu. Kad se pogledaju tri stvari:
(i) stanje blagajne američkog Ministarstva financija koji se već neko vrijeme nalazi na razini 940-950 milijardi,
(ii) američki dug koji je u padu, iako neznatno (SAD nije izdao novi dug nekoliko mjeseci) i
(iii) Janet Yellen (Powellova prethodnica, sad ministrica financija) kaže da je želja da održavaju stanje na razini blagajne oko 600 milijardi, onda jedno postaje jasno.
Američka fiskalna konsolidacija je u ovoj fazi relativno uspjela. Amerikanci ne trebaju nova zaduženja (ceteris paribus) nekoliko mjeseci i neće biti novih izdanja obveznica neko vrijeme. Tako će zbog potražnje rasti cijena, a padati prinosi.
ČUDOVIŠTE IZ BOCE, ALI NE JUNIORS
Referentna američka temeljna kamatna stopa je ona u koju cijeli financijski svijet religiozno gleda. Nju određuje FED. No, zbog pritisaka čudovišta izletjelog iz boce – inflacije, taj isti FED će morati potjerati duha nazad u bocu daljnjim dizanjem te stope i kvantitativnim stezanjem (smanjenjem svoje bilance).
FED je htio umiriti tržišta s najavom da nema tako skorog dizanja temeljnog kamatnjaka od 0,75 posto, nego da će nastaviti s 0,50. Ipak, nervozne reakcije i izrazita volatilnost nalažu da se i ta opcija vrati na stol. Sve to zbog temeljne inflacije (tzv. core CPI) koja je dvostruko ubrzala posljednji mjesec.
PARITET DOLARA I EURA IZGLEDAN?
To će sve još više ne toliko jačati dolar, koliko će slabiti euro. To sam i najavio početkom ukrajinsko-ruskog rata na N1. Kad je razina tzv. indeksa straha VIX već dulje vrijeme stabilno na toplijim razinama, a kripto koji služi kao zaliha likvidnosti pada, dolar je jedino utočište. Tim više što se dionički indeksi, unatoč solidnim kvartalnim rezultatima i lijepim korekcijama, i dalje nervozno kreću. Tržišta su predugo bila opčinjena zavodljivim iznosima likvidnosti, izvezenim iz fiskalne i monetarne CTRL+P ekspanzije.
Risk-off mode, dragi čitatelji, ne može se zanemariti. Plus, neki su indeksi već i sad u medvjeđem rasponu. NASDAQ bilježi pad od 29 % od početka godine, dok su američki S&P500 u padu od 18 %. Europski Stoxx600 je potonuo 14 %.
Paritet dolara i eura sve je izgledniji. Zasad sam bio u pravu. EUR/USD je na 24.2.2022. bio na 1,13, a 13.5.2022. se kreće na razini oko 1,04. To je promjena od oko 8 %.
Lani sam isto tako najavio dugogodišnji rast cijena sirovina. Zasad sam bio u pravu. No, bitnije je analizirati scenarije i biti spreman. Nemojte to prestati raditi.
