U svojoj knjizi iz 2020., naslovljenoj “7 pogrešaka koje čini svaki ulagač (i kako ih izbjeći)”, ili izvorno 7 Mistakes Every Investor Makes (and How to Avoid Them), Joachim Klement analizira najčešće ulagačke pogreške koje čine početnici, ali i iskusni ulagači u svojoj ulagačkoj karijeri. Za svaku od njih preporučuje i korektivne radnje. Klement za iznesene činjenice navodi relevantne stručne izvore te dijeli i vlastito iskustvo kako bi pomogao razumjeti ove pogreške. Ako niste pročitali prvi dio ovog pregleda, možete ga pronaći ovdje. Nastavljamo od pete ulagačke pogreške!
5. PRISTRANOST U ANALIZI
Ignoriranje druge strane medalje još je jedan primjer česte ulagačke pogreške. Uobičajeno se manifestira kao izostanak analize tržišne ponude i fokusiranje isključivo na tržišnu potražnju. Postojanje velike potražnje za električnim automobilima ne opravdava samo po sebi odluku da se uloži u dionice proizvođača električnih automobila. Analiza tržišne ponude jednako je važna kao i analiza tržišne potražnje i od nje je kompleksnija. Ulaskom konkurenata na tržište postojećim igračima se s vremenom smanjuju profitne marže, a tržište se zasićuje. Dobar primjer za to jesu velike oscilacije u ponudi nafte i njezinoj cijeni od 2008. do danas. Stoga, ne treba čuditi da su i Klementova i druge analize pronašle negativnu korelaciju između povrata dionica i brzine porasta BDP-a na tržištima koja funkcioniraju na principima međunarodne trgovine i slobodnog kretanja kapitala.
Temeljni uzrok ovoj pogrešci ulagača Klement vidi u ljudskoj osobini da jednostavno ne volimo biti izazavani po pitanju naših uvjerenja. Psihologija ima mnogo za reći na tu temu. Klement smatra da su najuspješniji ulagači oni koji nisu odani cijelo vrijeme određenoj strategiji, primjerice value ili momentum, nego su otvoreni preispitivati vlastita uvjerenja. Takav primjer bio bi Peter Lynch. U svrhu djelotvornog suzbijanja pogrešaka ovog tipa, Klement preporučuje ulagaču proširivanje izvora informacija i čitanje literature autora s čijim stavovima i pogledima na tržište se ne slaže. Uz to, sugerira i raspravu s neistomišljenicima koji su sposobni iznaći kvalitetne protuargumente.
6. POGREŠKE PRI IZBORU INVESTICIJSKOG FONDA
Izbor investicijskog fonda je važna tema oko koje Klement ima mnogo toga reći. Mnogi ulagači biraju fondove jednostavno temeljem prošlih rezultata. Međutim, to je najgori kriterij izbora fonda. Ulagač bi trebao prvo obratiti pozornost na naknade i voditi računa da naknade nisu previsoke za određeni tip fonda. Naime, ima mnogo fondova koji se oglašavaju kao da su aktivno upravljani, no zapravo su odviše pasivni. Zatim, valja obratiti pozornost na metrike poput aktivnog udjela, pogreške praćenja i R2. Ove metrike pokazuju koliko je neki fond aktivan. Nadalje, Klement, vodeći se analizama, ističe važnost veličine fonda za ulagača. Naime, manji fondovi stvaraju manji karijerni rizik menadžerima (moguć otkaz radi slabih rezultata, što uvjetuje smanjenje pogreške praćenja pa je učinak previše sličan mjerilu). Uz to, znače i veći stupanj aktivnosti te kvalitetniju komunikaciju između menadžera i klijenata. Ulagač bi također trebao znati imaju li menadžer i zaposlenici fonda interes vezan uz učinak fonda. Može biti riječ o vlasništvu, suvlasništvu ili ulaganju vlastitih sredstava u fond. To načelno doprinosi mjerljivo boljim rezultatima.
U prosjeku, izrazito aktivni menadžeri ostvaruju višu alfu nego oni koji su donekle aktivni. Vještina aktivnog menadžera dolazi do izražaja onda kad je koeficijent disperzije na tržištu visok, a to nije često. Za to je potrebno dati menadžerima dovoljno vremena da pokažu vještinu. Također, ulagač bi trebao svoju imovinu povjeriti dovoljno iskusnom menadžeru, koji bi, po Klementovom mišljenju, trebao imati najmanje 10 godina iskustva i iskusiti barem jednu veliku krizu na tržištu. Zanimljivo, više takvih menadžera se nalazi upravo u manjim fondovima, koje Klement preporučuje umjesto velikih i razvikanih.
7. POGREŠNO RAZUMIJEVANJE TRŽIŠTA
Klement u posljednjem dijelu knjige donosi drugačiji pogled na suštinsko funkcioniranje tržišta i napominje koliko je važno ulagaču ozbiljno shvatiti činjenicu da se tržište stalno mijenja i da bilo koja strategija ulaganja nekad neminovno mora prestati funkcionirati. Dobar primjer toga je smanjenje kamatnog diferencijala među razvijenim ekonomijama nakon krize 2008. To je negativno utjecalo na carry trade strategiju i smanjenje imovine hedge fondova orijentiranih na valute.
Moderna teorija financija počiva na tri stupa: tržišnoj ravnoteži, linearnosti i homogenosti. Alternativni pogled tržište u suštini vidi kao nepredvidiv, kompleksan i kaotičan sustav, sličan meteorologiji. Takvo funkcioniranje tržišta omogućuju 4 temeljna principa: heterogenost, nelinearnost, prilagođavanje i povratne informacije, kao i iskrsavanje. Nefunkcioniranje monetarne politike u uvjetima nultih, odnosno negativnih kamatnih stopa, zatim nagle i naizgled iracionalne promjene cijena, kriza 2008. i događaji poput “crnog ponedjeljka” 1987., rastuća nejednakost u svijetu unatoč pretpostavci socioekonomske politike redistribucije dohotka da je prosjek reprezentativan za pojedinca, kao i određeno ponašanje ulagača izazvano prošlim traumama, tek su neki od primjera koji su potaknuli oponente moderne teorije financija da pronađu alternativno objašnjenje funkcioniranja tržišta.
Da bi se uspješno nosio s nepredvidivošću tržišta, ulagaču valja primijeniti model biljarske kugle. Kad nijedna traka nije zategnuta, tržište će se vjerojatno nastaviti još neko vrijeme ponašati na jednak način, a korištenje tehnika poput stop – loss naloga ulagaču će pomoći da bude kudikamo spremniji kad se pojave iznenađenja.
ŽELITE DETALJNIJE PROUČITI ULAGAČKE POGREŠKE?
Knjiga Joachima Klementa dostupna je na engleskom jeziku na Amazonu, u tiskanom i digitalnom izdanju. Prvi dio pregleda njegove knjige, u kojima obrađujemo prve četiri ulagačke pogreške, možete pročitati ovdje.
Autor: Mihael Stančirević
Mihael Stančirević završio je diplomski studij nautike na pomorskom fakultetu u Rijeci te je nekoliko godina proveo radeći u pomorstvu. Odlučio se za karijerni zaokret položivši ispit za investicijskog savjetnika i CFA 1. razine, nakon čega je radio kao broker i kreditni posrednik. Područja interesa su mu investiranje i tržišta kapitala. U slobodno vrijeme često plovi stručnom literaturom iz ovog područja.
Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.