Porterovih pet sila ili Porterov model: poboljšajte svoju strategiju!

Porterovih pet sila ili Porterov model

Porterov model ili Porterovih pet sila poznat je i kao Porterova petlja ili Model pet konkurentskih sila. To je koristan alat za analizu konkurentske pozicije poduzeća na tržištu, a razvio ga je harvardski profesor i ekonomist Michael Eugene Porter. Ne treba ga miješati s prediktivnim modelom Michaela Portera, koji se koristi kao alat u poslovnoj i konkurentskoj inteligenciji. Pogledajmo kako vam Porterovih pet sila mogu pomoći da se bolje pozicionirate u odnosu na konkurenciju!

PORTEROVIH PET SILA ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE KONKURENTSKE POZICIJE

Prema modelu, ovih pet konkurentskih sila uključuju:

  1. Prijetnju novih ulazaka (Prijetnja ulaska novih konkurenata). Ona opisuje koliko je lako novim poduzećima ući na tržište i konkurirati postojećim poduzećima.
  2. Prijetnju zamjenskih proizvoda ili usluga (Prijetnja supstituta). Ona opisuje koliko su proizvodi ili usluge konkurenata zamjenjivi i koliko lako kupci mogu prijeći na alternativne proizvode ili usluge.
  3. Moć kupaca (Pregovaračka moć kupaca). Ona opisuje kolika je moć kupaca pregovorima s poduzećem oko cijene, kvalitete proizvoda i drugih uvjeta.
  4. Moć dobavljača (Pregovaračka moć dobavljača). Ona opisuje kolika je moć dobavljača u pregovorima s poduzećem oko cijene, kvalitete proizvoda i drugih uvjeta.
  5. Intenzitet konkurencije (Prijetnja postojeće konkurencije). Ona opisuje koliko su intenzivne konkurentske borbe na tržištu i koliko su poduzeća spremna smanjiti cijene kako bi zadržala ili povećala svoj udio na tržištu.

Analiza Porterovih pet sila može pomoći poduzećima da bolje razumiju svoje konkurentsko okruženje, postojeće konkurente ili nove aspirante. Može im pomoći prepoznati i moć tržišnih sudionika (kupaca i dobavljača), kao i da razviju strategije za jačanje svoje pozicije na tržištu.

STRATEGIJA PLAVOG OCEANA I PORTEROV MODEL

Na ovom blogu već sam pisao o strategiji plavog oceana. Nju možete zamisliti kao suprotnost krvavom crvenom oceanu, gdje se konkurencija kolje u potrazi za hranom, poput piranja. Plavi ocean bio bi odlazak na čistu pučinu, gdje nema konkurenata, ali gdje postoji rizik neistraženog tržišnog potencijala.

Porterov model se fokusira na analizu konkurenata (često već postojećih) u određenoj industriji. Na temelju toga omogućuje razvoj strategija za jačanje svoje konkurentske pozicije. Strategija plavog oceana, s druge strane, fokusira se na otkrivanje novih, neistraženih tržišnih prostora koji nisu zasićeni konkurentima. To se postiže identificiranjem i stvaranjem novih vrijednosti za kupce, koja stvara novu potražnju i otvara prostor za rast.

Strategija plavog oceana razlikuje se od Porterovog modela jer smatra da je ključno jačanje konkurentske pozicije na postojećem tržištu kroz analizu konkurencije. Strategija plavog oceana pak nastoji stvoriti nove prostore i izbjeći krvave sukobe s konkurentima. Međutim, strategija plavog oceana se može nadopuniti Porterovim modelom jer može koristiti analizu konkurencije za identifikaciju konkurenata i njihovih slabosti. Tako se mogu pronaći i razvijati nove vrijednosti za kupce koje će zadovoljiti njihove potrebe bolje nego što to čini konkurencija.

Dakle, iako se strategija plavog oceana i Porterov model razlikuju u pristupu, mogu se izvrsno nadopunjavati. Time dobivate holistički pristup u jačanju svoje konkurentske pozicije i stvaranju nove vrijednosti za kupce.

PORTEROVIH PET SILA U USPOREDBI S DRUGIM ALATIMA

Ansoffova matrica, o kojoj možete više pročitati ovdje, alat je koji pomaže poduzećima da razviju strategije rasta, uzimajući u obzir svoje proizvode/usluge i postojeća i nova tržišta. Ona je provjereni i kompatibilni alat za strateško planiranje.

SWOT analiza i PESTLE analiza su alati za procjenu okruženja u kojem poduzeće posluje i koji utječu na njegovu konkurentsku poziciju. SWOT analiza procjenjuje interne snage i slabosti poduzeća te vanjske prilike i prijetnje. PESTLE analiza procjenjuje vanjske faktore poput političkih, ekonomskih, socijalnih, tehnoloških, pravnih i okolišnih.

Porterov model pet konkurentskih sila fokusiran je na analizu konkurenata. Iz nje pomaže razviti strategiju za jačanje vlastite konkurentske pozicije.

OGRANIČENJA OVOG MODELA

Uvijek valja imati na umu načelo: Biti spreman, to je sve! Korištenje zdravog razuma je najbolji pristup, za prilagođenu i cjelovitu strategiju. Ona treba uzeti u obzir interne i vanjske faktore, proizvode ili usluge, ciljana tržišta, kao i nove prilike za rast izvan konkurentskog okvira.

Zdrav razum također nalaže da nikomu i ničemu ne treba previše vjerovati, jer već i starozavjetni mudrac kaže: “proklet čovjek koji se u čovjeka uzda”. Tako i Porterov model ili Porterovih pet sila imaju svoja ograničenja.

Porterov model je, naime, okrenut unatrag: gleda u prošlost. Zato su njegovi nalazi uglavnom samo kratkoročno relevantni. To je ograničenje pod snažnim utjecajem globalizacije. Drugi nedostatak je tendencija da se pokuša koristiti pet sila za analizu pojedinačne tvrtke, umjesto za čitavu industriju (kako je model zamišljen). Treće, model je strukturiran kao da je svaka tvrtka smještena u jednu industrijsku grupu, a znamo da mnoga poduzeća posluju u više industrija. Konačno, nije nužno procijeniti svih pet sila: neke industrije su puno jače izložene jednim silama od drugih.

Zaključno, kod poslovnog zaokreta ili podizanja poslovanja na novu i bolju razinu, važno je posvetiti neko vrijeme ovom dijelu poslovnog planiranja. Ako želite unaprijediti svoje poslovanje, odvojite određeno vrijeme da se odmaknete od svakidašnjih aktivnosti. Koristeći iskušane recepte poput Ansoffove matrice, PESTLE analize, Porterovog modela i SWOT analize, možete dati nova krila svom poslovanju. A u tome vam može pomoći i rent-a-CFO.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: