HNB je izvijestio kako su kreditne institucije u Hrvatskoj u prva tri tromjesečja 2022. zabilježile kumulativnu dobit u iznosu od 5 milijardi kuna. “Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 %, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 %, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 % na 10,2 %.” Rezultati za treći kvartal nisu veći zbog rasta neto kamatne marže, nego ukidanja, odnosno smanjenja rezervacija (troškova) nastalih za vrijeme pandemije. Kakvo je, dakle, poslovanje banaka pred ulazak u eurozonu i koji su glavni rizici s kojima se suočava?
BANKARSKI EKSTRAPROFITI: MIT ILI ČINJENICA?
Pogledajmo, u kontekstu rasprave o bankarskim ekstraprofitima, kakav je povrat na imovinu (ROA) po Europi. ROA hrvatskih banaka nalazi se u gornjem razredu (1 %), Slovenija je bilježila 1,2 %, Austrija 0,6 %, dok je Italija bilježila 0,4 %. Po prinosu na kapital (ROE), hrvatski bankarski sektor bio je u sredini.
Izvor: Eurostat
Pogledajmo kako se od 2016. do kraja rujna 2022. kretalo poslovanje banaka u Hrvatskoj kroz prizmu rentabilnosti imovine (ROA) te udjela neprihodujućih kredita (non-performing loans, NPL).
Izvor podataka: HNB, obrada autora
Vidljivo je da je ROA bila najveća u (skoro 1,4 %), da bi u kriznoj 2020. pala na 0,6 %. Tad su regulatori odlučili da ne nameću previše tereta bankama, stoga brojna restrukturiranja i moratoriji na otplatu kredita nisu završili u rezervacijama troškova za neprihodujuće kredite (NPL-ovi). Hrvatski ekonomski oporavak bio je vidljiv i u poslovanju banaka. Naime, uslijedio je oporavak rentabilnosti poslovanja, uz pad udjela neprihodujućih kredita do razine od 3,3 %.
POSLOVANJE BANAKA U USPOREDBI SA SUSJEDIMA
Hrvatske banke imaju pad neprihodujućih kredita, ali je taj udio bio veći od usporedivih zemalja (Italija, Slovenija i Austrija) te od prosjeka EU. Eto još jednog odgovora zašto je kapital skuplji u Hrvatskoj: jer je poslovanje banaka rizičnije. U nastavku dva grafikona: prvi je stanje udjela NPL-ova u EU s odabranim zemljama na kraju polugodišta ove 2022. Drugi grafikon pokazuje udio NPL-ova od 2014. za Italiju, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.
Izvor: ECB
Izvor: Eurostat, obrada autora
HNB-ovo priopćenje s kraja studenog 2022. dodaje: “Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9,0% i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1% rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3% na kraju 2021. na 3,3% na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9% na 6,5%), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6% na 5,5%).”
Zaključno, neprihodujući krediti predstavljaju najveći izazov bankama, odnosno općenito kreditnim institucijama. Naime, na njih moraju izdvajati kapital u obliku rezervacija (trošak), a ujedno su i sistemski rizik za cijelu ekonomiju. Hrvatski bankarski sektor, kad promatramo rentabilnost, gotovo se vratio na pretpandemijske razine. Velik dio povećanje dobiti, kako je i vidljivo, dolazi od ukidanja rezervacija. One su se akumulirale u prethodnoj krizi, koja je započela 2008.
U nastavku ćemo se osvrnuti na dvije ključne pojave koje djeluju dulje vrijeme u bankarstvu.
KONCENTRACIJA I KONSOLIDACIJA
Nije rizik neprihodujućih kredita i pripadajući sistemski rizik jedini u našem bankarskom sustavu. U posljednjih godinama raste i koncentracijski rizik, pa tako pet banaka najvećih zauzima sve više tržišta.
Izvor: HNB, obrada autora
Ta je koncentracija naglo narasla s razine oko 73 % na razinu preko 80 % u 2018., da bi se nakon smirenja pandemijskih rizika nastavila povećavati. To je dokaz tvrdnje da su manje banke gubile tržište sve vrijeme (a ne samo u pandemiji). Vidljivo je to i po broju zaposlenih u ovoj zahtjevnoj industriji, koji je u stalnom padu. Bankarstvo se u Hrvatskoj konsolidira, a to su trendovi i na europskoj i svjetskoj razini. U nas se ono prepoznaje i po broju kreditnih institucija.
Izvor: HNB
NASTAVLJA LI SE PODIZANJE KAMATNIH STOPA?
Za kraj, HNB ističe kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. “Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9% na 24,0%. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.”
Domaći bankarski sektor ulazi solidno kapitaliziran u novo poglavlje: poslovanje u eurozoni. Okolnosti su vjerojatna europska i hrvatska recesija te povišena inflacija. Izvjesno je i dodatno oporezivanje banaka kroz Vladinu mjeru oporezivanja ekstraprofita. Podizanje kamatnih stopa će se nastaviti, a nove korekcije u kamatnim stopama bit će vidljive uskoro.
