Kako ističe McKinsey, poduzeća mogu steći dugoročne prednosti razumijevanjem promjena i prilika koje se javljaju kroz krize. Ona poduzeća koja su ulagala u inovacije ostvarivala su superioran rast i učinak nakon krize. “Organizacije koje su zadržale svoj fokus na inovacijama tijekom financijske krize 2009., na primjer, postale su jače, nadmašivši tržišni prosjek za više od 30 posto i nastavivši s ubrzanim rastom u sljedećih tri do pet godina”, tvrdi McKinsey. No, postoje li opravdanja za odustajanje od ulaganja u ovo vrijeme, kad prijete znatno povećani troškovi energije?
POVEĆANI TROŠKOVI ENERGIJE NAGRIZAJU INVESTICIJE?
Kapitalna ulaganja su snažno vezana uz cikluse kamatnih stopa. O inverziji kamatnih stopa pisao sam više puta, a vjerni čitatelji sjetit će se i Greenspanove zagonetke koja je posebno vezana uz ovu temu. Naime, američki su prinosi trenutno u inverziji, a to je često je značilo skoru recesiju. Tako nije neočekivano da se velik broj poduzeća odlučuje odustati od investicija do nekih boljih vremena. Iako su upravo investicije (BDP = C + I + G + X, gdje su “I” investicije) važna komponenta BDP-a!
Fiksni troškovi (energija) znatno su porasli i jako ugrožavaju nemali broj poduzeća. U ovakvom neredovitom trenutku intervencionizam ima smisla, jer imamo gotovo ratnu ekonomiju. Problem je što ne postoji besplatan ručak. Njemačka će trošak prebaciti na kućanstva. Hrvatska još nije odlučila koji model će koristiti. Netko platiti mora. Za to vrijeme, cijene plina na europskom tržištu jučer su dotakle nove rekorde.
NEMA PLINA, NEMA STRUJE, ALI IMA IRACIONALNIH ODLUKA
Kako prenosi Trading Economics, ruski Gazprom priopćio je da će krajem kolovoza prekinuti protok kroz plinovod Sjeverni tok do Njemačke na tri dana zbog održavanja. To je povećalo zabrinutost oko opskrbe i rizik od recesije ako ojača pritisak Rusije na prirodni plin. Gazprom je već smanjio protok kroz Sjeverni tok na otprilike 20 % kapaciteta, navodeći probleme s turbinama.
Uz veliku sušu koja prijeti redukcijama diljem Europe, zvuči zaista nevjerojatno da Njemačka gasi proizvodnju nuklearne energije iz tri preostale nuklearne elektrane do kraja godine. Angela Merkel, kako podsjeća Reuters, obećala je postupno ukidanje nuklearne energije nakon kvara u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu 2011. Vjerojatno je presudila značajna opasnost od tsunamija s Baltika koji bi ugrozili postojeće njemačke nuklearke.
Preostale tri elektrane činile su 6 % njemačke proizvodnje električne energije za prvi kvartal 2022. Njemačka pritom očito nema problema s (privremenim) pojačanim zagađenjem okoliša. Trenutno ne troši samo svoje zalihe ugljena, već ga uvozi, u znatnoj mjeri i iz udaljenih izvora kao što je Južnoafrička Republika. Odjednom se hrvatska izgradnja LNG terminala čini kao vizionarski potez. Trebamo ih više, baš kao i hrabrih poduzetničkih odluka o investiranju od kojih ćemo ubirati plodove u godinama koje dolaze.
