Prvog petka u mjesecu objavljuje se najvažniji od dva podatka (zaposlenost i inflacija) za američku ekonomiju. Zato sam danas odlučio sažeti što se događa, jer ovaj podatak utječe na sva tržišta. Najprije pogledajmo prinos na obveznice.
PRINOS NA OBVEZNICE: SIGNAL ZA RECESIJU?
Inverzija krivulje prinosa za američke državne obveznice pouzdan su signal za nadolazeću recesiju. Već sam pisao da je to pojava kad obveznica s kraćim dospijećem ima veći prinos od one s duljim dospijećem. Gledaju se razlike između prinosa između desetogodišnje i dvogodišnje obveznice. Kad je razlika manja od nule, to je signal za recesiju. Prinosi se mijenjaju svake sekunde, pa da bi signal bio pouzdan, mora neko vrijeme “odležati” u negativnom teritoriju. Isto tako, prođe i neko vrijeme od takvog događaja, pa pogledajte kartu koju svakodnevno ažurira američki FED. Sam FED pak tvrdi da je pouzdaniji signal razlika koju nosi prinos na obveznice za 10 godina te 3 mjeseca. Tu je, ipak, situacija malo drukčija.
U petak je objavljen i najvažniji statistički podatak za tržišta, po kojoj FED (uz inflaciju) vodi svoju politiku: izvještaj o zaposlenosti (tzv. Non-farm payrolls). Svako poslijepodne prvog petka u mjesecu objavljuje se ovaj izvještaj, koji je ovaj put podbacio u odnosu na prethodne procjene. Umjesto 490 tisuća, bilo je 431 tisuća novih radnih mjesta u ožujku.
Stopa nezaposlenosti nalazi se na 3,6 %, što je razina iz prosinca 2019. (minimum je 2,5 % iz 1953.). Izvještaj o zaposlenosti tako je potaknuo u petak još jednu pojavu inverziju krivulje prinosa. Ovako snažni pokazatelji američke zaposlenosti mogu biti signal da FED agresivnije kreće u podizanje ključnih kamatnih stopa. To, pak, kod dijela investitora izaziva bojazan da će potaknuti recesiju. Ponovimo, FED je u ožujku najavio šest takvih podizanja stopa do kraja 2022.
IMA JEDNA KVRGAVA CESTA
SAD možda brine moguća recesija, za koju FED tvrdi da će biti kvrgava cesta tijekom ove godine, ali je neće biti. Europa, s druge strane Atlantika, kasni s reakcijom prema inflaciji. Ona je ubrzala s 5,9 na 7,5 posto, a očekivanje je za ožujak bilo 6,6 posto za Eurozonu. Mnogi se boje da će Europa u novu recesiju (čitaj: zabrana ruske nafte i plina), pa se tu važe što i kako. O svemu ovome i šire govorio sam u prvom mjesečnom Aktualcu za Finax.
Izvještaj o zaposlenosti u petak djelovao je na jačanje dolara, ali i korekciju cijene zlata (zbog očekivanja da će doći do agresivnijeg dizanja kamatnih stopa). Nafta je pod utjecajem odluke Bidenove administracije da se velik dio strateških rezervi stavi na tržište (čitaj: izbori u studenome, Mid-terms, su sve bliže). Naime, previsoka inflacija mogla bi biti loša za izborne rezultate vladajućih Demokrata. S obzirom na to da OPEC odbija povećati prethodno utvrđenu putanju povećanja proizvodnje (jasno, odgovara im visoka cijena), Biden nije imao mnogo izbora nego da iskoristi zalihe.
