Propast američke banke na Zapadnoj obali SAD-a, o kojoj sam pisao ovdje, dovela je u pitanje vjerodostojnost FED-a. Naime, prinosi na desetogodišnje obveznice naglo su pali, za 0,5 postotna boda u svega nekoliko dana! Time je vjerojatnost će FED povećati temeljne kamatne stope za 0,25 postotna boda na idućem redovnom sastanku znatno pala, moguće je da će ostaviti kamatne stope na istoj razini. Pad od 0,5 postotna boda za desetogodišnje obveznice manji je onog na dvogodišnje: kod njih pad iznosi čak 0,8 postotna boda. Zadnji put smo takvo što vidjeli još 1987., pred Crni ponedjeljak 19. listopada. Nije čudo da se javio i Mike Wilson iz Morgan Stanleyja, koji već dulje vrijeme najavljuje pad burzovnih indeksa. Sada tvrdi da je ovo početak nove “noge” medvjeđeg tržišta.
FED-OVO SLJEPILO MOGLO BI NAS SKUPO STAJATI
Prošlog tjedna, na saslušanju u Kongresu, Jerome Powell je spomenuo moguće ubrzanje porasta kamatnih stopa s 0,25 na 0,5 postotnih bodova. Time je zatresao burzovne indekse i tržišta diljem svijeta. Na pitanje vidi li sistemske rizike, Powell je odgovorio da ih ne vidi.
Hoće li nas FED-ovo sljepilo vezano uz propast američke banke SVB skupo stajati? Jesu li opravdani narativi o sistemskim rizicima? Posebno kad se podsjetimo da je FED dugo pričao priču o tranzitornoj inflaciji? I on je, naime, s kašnjenjem krenuo u obračun s inflacijom. Samo je ECB u tome bio još gori.
Ovi su strahovi natjerali američke regulatore da preuzmu i drugu banku, Signature Bank iz New Yorka. Došlo je do bank runa nakon kolapsa SVB-a.
U dobra stara vremena, zamah leptira u Baltimoreu ne bi imao nikakve veze s Klanjcem, Županjom, Porečom, Siskom ili Zatonom Obrovačkim. No, svijet je postao globalno selo. Zato nemamo luksuz živjeti u neznanju oko toga što radi svjetski monetarni policajac, FED.
Čak ni ako prodajete krumpire u nekom od pasivnih krajeva Lijepe naše. Svijet je sve povezaniji, pa je tako propast američke banke, 16. po veličini, možda aktivirala globalnu krizu.
PROPAST AMERIČKE BANKE SVB: SVE ZBOG JEDNOG RIZIKA
Tijekom današnjeg dana održan je hitan i izvanredan sastanak FED-a. Redovni sastanak je na rasporedu za desetak dana. Sutra ćemo saznati kolika je bila inflacija u veljači u SAD-u, što je uz podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti ključan podatak na mjesečnoj razini za upravljanje ekonomijom. U četvrtak se održava sastanak ECB-a, na kojem će se odlučivati o kamatnoj stopi.
Sinoć su američke vlasti u suglasju s predsjednikom SAD-a otklonile mogućnost aktivacije sistemske krize.
Š to se dogodilo? FED je omogućio novi instrument kojim može kreditirati banku u problemima na godinu dana. Tako joj omogućuje likvidnost u zamjenu za državne obveznice iz portfelja banke. Banke će tako i dalje moći isplaćivati depozite.
Kriza SVB-a potresla je i tržišta u Aziji i jutros u Europi.
Zašto je SVB uopće propala? Pa zato što je menadžment banke potpuno propustio uzeti u obzir kamatni rizik, i to na dva načina:
- u smislu rizika koncentracije klijenata među startupima i
- ulaganja u vrijednosnice osjetljive na kamatne stope.
Već je poznato da je velik dio depozita bio nepokriven garancijom FDIC, američke federalne institucije za osiguranje depozita. Osigurani su depoziti do 250 tisuća dolara. Ako štediša ima iznos veći od 250 tisuća dolara, ta se razlika ne nadoknađuje u slučaju propasti banke.
SVB je u većem dijelu poslovanja slovila kao banka za startupove i venture capital projekte. Primala je depozite takvih kompanija, ali je i investirala u takve projekte. Stara priča o diverzifikaciji “ne sva jaja u istu košaru”, koju poznaje svaki student ili bakica s placa, tu je bila zanemarena.
SVIJET SE PROMIJENIO U NEKOLIKO DANA
Brojni su startupi, koji su bezbrižno poslovali s ovom bankom, isto tako nastradali. Nije posao američkih poreznih obveznika da ih sada maze i paze, kažu neki. No, postoji rizik da obični ljudi i mali poduzetnici prebace svoje depozite u sistemski bitne banke i time ovakve, manje banke otjeraju u probleme. Jako je važno biti smiren i trezven. Inače bismo posljedice mogli trpjeti svi.
Kako je i Alfonso Peccatiello objasnio, SVB je imao gigantski investicijski portfelj s udjelom od 57 % u ukupnoj imovini. Prosječna američka banka imala je udio od 24 %. Čak 78 % imovine je bilo u hipotekarnim vrijednosnim papirima (mortgage-backed securities), dok najveće banke taj udio drže na oko 30 %.
Nisu se zaštitili od rizika povećanja kamatne stope, a za svakih 0,1 postotni bod su gubili 7 milijardi dolara! Zbog visine aktive koja je bila tek nešto ispod granice strogih kontrola za velike banke, nisu bili predmet dubljih regulatornih pogleda. Kakav propust FED-a!
Jutros je First Republic Bank također pao u vrijednosti za 70 posto. Bankarska kriza se nastavlja, a sutra ćemo imati više detalja.
U međuvremenu, prinosi obveznica i dalje padaju. Svijet se promijenio u samo nekoliko dana. Moguće je da ćemo uskoro gledati kolaps inflacije i borbu protiv recesije. Ovakav pad prinosa naviješta takvu mogućnost.
