Kamatne stope banaka izražavaju se u nominalnim kamatnim stopama. No, u vremenima kad je inflacija povišena, kamatne stope valja uskladiti za inflaciju. Tako dobivamo realne kamatne stope. Provjerimo kolike su, dakle, nominalne i realne kamatne stope FED-a te što smo mogli saznati na njihovoj jučerašnjoj konferenciji za novinare.
ŠTO SMO SAZNALI NA FED-OVOJ KONFERENCIJI
Zaključci se mogu sažeti u sljedeće točke:
- Ključne kamatne stope ostaju na sadašnjoj razini, najvišoj u posljednje 22 godine. Raspon i dalje iznosi 5,25-5,5 %.
- U FED-ovom Sažetku ekonomskih projekcija (SEP) stoji da je projicirana stopa za kraj ove godine 5,6 %. Nakon toga projiciraju pad kamatnih stopa do 5,1 % u 2024. (znači, dva spuštanja po 0,25 postotna boda), što je Powell potvrdio novinarima. To je promjena naviše u odnosu na lipanjske projekcije.
- Povećana je projekcija i za BDP. U lipnju su za 2023. projicirali 1 %, da bi sad to korigirali na 2,1 % na godišnjoj razini. Za 2024. podignuta je projekcija s 1,1 na 1,5 %.
- Projekcija stope nezaposlenosti za 2023. spuštena je s 4,1 na 3,8 %. Trenutnih 3,8 % u kolovozu 2023. porast je u odnosu na srpanjskih 3,5 %.
- FED-ov omiljeni inflacijski pokazatelj PCE (ne CPI) blago je povećan za kraj 2023. s lipanjske projekcije od 3,2 na rujanskih 3,3 %. Za 2024. projekcija je neizmijenjena s 2,5 %.
- Temeljna inflacija, dakle ona lišena efekata hrane i energije, spuštena je na 3,7 %, a za 2024. ostalo neizmijenjena na 2,6 %.
Jerome Powell je upitan, nakon izlaganja, je li meko slijetanje bazni scenarij FED-a, odnosno slijedi li recesija? Jerome Powell je elaborirao da meko slijetanje nipošto nije izvjesno. Vrlo često je koristio riječ “oprezan”. Radije se pouzdaje u nove podatke kao dokaze da je FED na pravom putu, nego u ekonometrijske modele.
Meni se čini da su novinari u pravu kad iščitavaju da FED zaista misli da je američka ekonomija na putu prema mekom slijetanju. No, Powell je imao na umu pogreške svojih prethodnika koji su prerano popustili. Zato se nije suviše okuražio s ocjenama.
REALNE KAMATNE STOPE PREKO 2 POSTO, KAO NA POČETKU 2009.
Dugoročna realna kamatna stopa, koja se mjeri desetogodišnjim prinosom američkih obveznica usklađenim za inflaciju (TIPS), ponovo je prešla granicu od 2 posto. Znači, kamatne stope umanjene za efekt inflacije nalaze se na oko 2 posto. To je teritorij na kojem nisu bile od 2009., što je vidljivo na grafikonu duge serije.
Izvor: Trading Economics
I FED-ove realne kamatne stope iznad su trenutne inflacije. Mjereno u odnosu na PCE inflacijski pokazatelj za srpanj, koji iznosi oko 3,3 %, one su također preko 2 %. To znači da ekonomija na ovim razinama zasad izdržava ovakav pritisak. Međutim, povijesno je iskustvo da je FED dobar u rušenju inflacije, no loš u prepoznavanju kad dolazi recesija. Kako sam i rekao ovog vikenda, naučili smo da, nakon rušenja inflacije, uvijek dolazi recesija. A to nije meko, već tvrdo slijetanje.
Moguće je i to razlog opreza FED-a. Njihove projekcije naslućuju da će uspjeti izvesti meko slijetanje. Ako se FED tome nada, a nada se, zašto projicira ostanak visokih realnih kamatnih stopa? Prema njima, nominalne kamatne stope ostaju vrlo visoke (iduće godine do 5,1 %), a inflacija pada 2,5 %. Naime, predugo razdoblje visokih realnih kamatnih stopa lako može baciti ekonomiju na koljena.
VIŠE REALNE KAMATNE STOPE SU BOLJE JER ĆE INFLACIJA BITI KRAĆA?
Istraživanje FED-a pokazuje negativnu korelaciju između realnih stopa i stupnja recesije. Zaključak: što je niža razina realnih kamatnih stopa, to je duža ili dublja recesija koja slijedi nakon inverzije krivulje prinosa. Dodatno ističu: “Ovi empirijski rezultati su provokativni i ukazuju na to da bi mogla postojati uzročna veza između razina realnih kamatnih stopa i ekonomskog outputa. Naš preferirani stav je da niske razine realnih kamatnih stopa hvataju rana upozorenja o budućem usporavanju gospodarskog rasta. Nadalje, ovo stajalište sugerira da, što je niža razina realnih kamatnih stopa, veća je i vjerojatnost da će gospodarstvo ući u recesiju. Prema tom stajalištu, budući spori rast uzrokuje pad dugoročnih realnih kamatnih stopa, a ne obrnuto.”
Ovo me navodi na razmišljanje da je FED svjesno išao u brzo podizanje kamatnih stopa i na brže rušenje inflacije, znajući da će, s povijesnim iskustvom:
- pomaknuti krivulju prinosa u inverzno područje, nakon koje sigurno dolazi recesija
- da je važno što dulje vrijeme provesti u inverziji s realnim kamatnim stopama, kako bi buduća recesija bila što kraća.
Američka ekonomija stoji puno bolje od europske, koja jedva drži glavu iznad površine recesije. Po unaprijednim pokazateljima, recesija je već na europskom kontinentu.
TKO KVARI SAN JEROMEA POWELLA
Jedino što kvari san Jeromea Powella jest osovina Peking-Moskva-Rijad i njihovo uporno smanjivanje proizvodnje nafte. Time se podiže njena cijena i produljuje duljina inflacije. Nemojte se zavarati, to je geostrateški rat: prvenstveno između SAD-a i Kine. Peking time “udara” Washington po “glavi” cijenom nafte, osobito pred početak izbornog ciklusa. SAD odgovara jačim dolarom (a nafta se plaća u dolarima), čime sebi pojeftinjuje naftu i “kažnjava” strateške protivnike. Tečaj je važan alat u rukama SAD-a, što je pokazao i Plaza Accord.
Malome poduzetniku nije moguće reagirati na ova geostrateška prepucavanja. On će, što je razborito, na ovu povećanu cjenovnu volatilnost, odgovoriti produljenim razdobljem povišenih cijena, kako bi se zaštitio i spriječio poteškoće u poslovanju. Stoga naglašavam da su cjenovne intervencije države slabog učinka na inflacijska kretanja: samo će potaknuti reakciju unutar lanca. Inflaciju će ugasiti tek recesija.
