“Inflacija će nastaviti ubrzavati u mjesecima koji dolaze, a to nema veze s uvođenjem eura”, izjavio je prije nekoliko dana hrvatski ministar financija Zdravko Marić, ususret rebalansu proračuna. Inflaciju sam počeo najavljivati još u siječnju 2021., prije nego je to ušlo u mainstream. Zato sam svojim klijentima, bilo da se radilo o mogućim preuzimanjima, kupnji opreme i strojeva ili uobičajenom poslovnom planiranju, savjetovao da izrađuju različite analize osjetljivosti (jednodimenzionalna) te analize scenarija (dvodimenzionalna analiza). Naravno, moguće su i višedimenzionalne analize poput Monte Carlo analize, no bolje je i ono osnovno nego ništa. Mnoga poduzeća to ne rade i upadaju u tipične financijske pogreške. Pročitajte zašto ne trebamo samo rebalans državnog proračuna, već i rebalans proračuna poduzeća!
KRITERIJI ZA UVOĐENJE EURA: MORAMO SNIŽAVATI DUG
Hrvatska će imati problema s direktnim ispunjavanjem uvjeta oko visine inflacije kako bi mogla uvesti euro. U obzir se računaju zemlje, njih tri, s najmanjom inflacijom čemu se nadodaje 1,5 posto, a taj zbroj mora biti veći od inflacije zemlje kandidata (Hrvatska). Prostor za diskreciju postoji i moguće je da će se koristiti. Naime, lako se može dogoditi da Hrvatska neće ispuniti taj kriterij, sve da Hrvatska na kraju i ima inflaciju nižu od prosjeka Eurozone, što je zasad tako.
No, kriterij održivosti javnih financija mogao bi biti također blago upitan, ako bi se direktno gledalo slovo zakona. Naime, on traži da omjer manjka opće države i BDP-a ne smije prelaziti 3 %, a omjer duga opće države i BDP-a ne smije biti viši od 60 %. Budući da je Hrvatska među lošijima s kriterijem omjera duga i BDP-a (malo ispod 80 %), onda se traži snižavanje zadovoljavajućom dinamikom. Nedavno sam prikazao kretanje tog omjera i ukazao da je do koronakrize padao ne zbog smanjenja duga, već rasta BDP-a. Sada imamo isti slučaj: dug opće države se stalno povećava.
PRORAČUNSKI DEFICIT VEĆI PROBLEM OD CIJENE DUGA
Prvi dio ovog kriterija održivosti javnih financija bi mogao biti problem: proračunski deficit. Stoga je bitno proširiti manevarski prostor. On dolazi dijelom od dobre potrošnje (fiskalizacije), što se tumači efektom inflacije. No, Hrvatska nije, kao neke zemlje EU, dopustila prelijevanje cijena energenata na stanovništvo i poduzeća, odrekavši se dijela prihoda i osiguravši potpore. Zdravstvo, s druge strane, i dalje stvara gubitke i traži sufinanciranje. Reforma je nužna da se ograniči moguća eksplozija troškova.
Š to se tiče trećeg kriterija, on se tiče konvergencije dugoročnih kamatnih stopa. Prinos na dugoročne državne obveznice u kunama ne smije premašivati prosjek prinosa na obveznice triju država članica koje bilježe najveću stabilnost cijena, uvećan za 2 postotna boda. Hrvatska ima dosta loš trend po tom pitanju, o čemu sam pisao za Ekonomski lab. Prinos početkom svibnja iznosio je 2,918 % za desetogodišnju obveznicu. Njemačka obveznica za isti rok dospijeća je prije mjesec dana bila 0,7 %, a početkom svibnja je na 1,16 %. Hrvatska je prije mjesec dana bila na 2,12 %, pa je ovo pomak u razlici od 0,80 %, gotovo dvostruko veći od referentne njemačke obveznice. Po ovom kriteriju Hrvatska vjerojatno ipak neće biti u problemu, s obzirom na europski prosjek i dodatnih 2 posto razlike.
ZAŠ TO NE I REBALANS PRORAČUNA PODUZEĆA?
No, rebalans proračuna, osim efekta inflacije na obje strane proračuna (rashodovnu i prihodovnu), ipak bi mogao biti motiviran stabilizacijom zdravstva. Tako proračunski deficit ne bi došao u pitanje kao kriterij broj dva.
Ulazak u Eurozonu Hrvatske, gledano striktno po kriterijima, ispada kao taljiganje i uguravanje, a ne kao slavodobitni alkarski trk. Godinama smo propuštali prilike da napravimo odlučnije korake. Hrvatska svakako pripada Europi i Europa Hrvatskoj, no izjave da će kamatne stope pasti ulaskom Hrvatske u Eurozonu sad moramo staviti sa strane i ocijeniti ih nerealnim najavama, baš poput onih o prolaznoj inflaciji. Ovo zasad nije mainstream pozicija, ali mogla bi postati.
Puno je pametnije pitanje ono na koje se mi možemo koncentrirati kao netko tko vodi svoje poslove: jeste li se spremili za mač dvorezac inflacije? Jeste li napravili analize što ćete i kako ćete kad se inflacija bude povećavala troškove projekata i redovnog poslovanja? Kako inflacija djeluje na kamatne stope, pitanje je i jeste li spremni za povećanje kamatnih stopa? Imate li u planu rebalans proračuna poduzeća, odnosno Vašeg poslovnog plana? Ministar Marić spominje mjesece, a što ako se radi o godinama povećanih troškova? Rebalans proračuna poduzeća zahtijeva određeno vrijeme, ali pomaže da brod ne krene puštati na sve strane.
Za kraj, nemojte zaboraviti da je jedna od pogrešaka podcjenjivanje diskontne stope. Ne biste vjerovali koliki broj ljudi uopće ne razumije što je to diskontiranje, a vode poduzeća i na stotine zaposlenih.
