U prethodnim tekstovima rekao sam nešto o ulaganju u rast i ulaganju u vrijednost, odnosno o novom i starom crnom zlatu. Ako vas ove teme podrobnije zanimaju, zavirite u program jednodnevne edukacije koju održavam s kućom Trading Room ovdje. Naime, ulaganje u inovacije ključ je propelerskog rasta tehnoloških kompanija koje su smijenile s trona naftne kompanije. No, da bismo razumjeli zašto se to dogodilo iz kuta financijske analize, i zašto je slobodni novčani tok ključan u procjeni investicija, prvo moramo pojasniti razliku između računovodstvene i ekonomske dobiti.
RAZLIKA RAČUNOVODSTVENE I EKONOMSKE DOBITI
Računovodstvena dobit se razlikuje od ekonomske dobiti prije svega što ekonomska dobit uračunava i tzv. implicitne troškove. Ovi su troškovi računovođi nevidljivi u financijskim izvještajima: to su troškovi vlasničkog kapitala. Nije svejedno koliki je taj očekivani i zahtijevani prinos od strane vlasnika. Neto preostali profit, kako ga se naziva u knjizi “Analiza financijskog izvještaja” (urednik prof. L. Žager) ili rezidualna dobit, koncept je iz marginalističke ekonomske škole. Njen je istaknuti predstavnik veliki britanski ekonomist Alfred Marshall, koji je pak učitelj drugog velikana, J. M. Keynesa.
VREDNOVANJE INVESTICIJSKIH ODLUKA
Druga je razlika ona koja se odnosi na priznavanje prihoda i rashoda. Računovodstvena dobit najvećim se dijelom dobije korištenjem metode trenutka nastanka prihoda i rashoda. Ekonomska dobit, s druge strane, odražava računovodstvo na temelju novčanih tokova.
Pri vrednovanju pojedinačnih investicijskih odluka koriste se kriteriji koji se razlikuju od računovodstvene dobiti. To je još davno zaključio i Irving Fisher u tridesetim godinama 20. stoljeća. On je još jedan od otaca modernih financija, o kojem više možete saznati ovdje.
SLOBODNI NOVČANI TOK I NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST
Dakle, investicije se vrednuju prema metodi neto sadašnje vrijednosti ili metodi interne stope prinosa. Kako kaže profesor Branko Novak, u objema se metodama u izračunu ne vrši diskontiranje dobiti nego novčanog toka. Novak, uz to, primjećuje da su novčani tok i dobit približno jednaki samo u investicijama koje sadrže niska ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu. Ponovit ću: ne visoka ulaganja, već niska.
U Hrvatskoj je provedeno jedno istraživanje na temu povezanosti nematerijalne imovine i uspješnosti poslovanja trgovačkih društava. Tu je Š. Guzić u svom radu iz 2014. pod nazivom “Analysis of correlation between intangible assets and successful performance of companies” dobio nalaz da postoji značajna povezanost pozitivnih poslovnih rezultata trgovačkih društava i vrijednosti pojedinih oblika nematerijalne imovine.
Kako znamo, tehnološke kompanije ulagale su znatno više novca u oblak (znanja) nego drugi korporativni entiteti. To im se sada isplaćuje u vidu ogromne dodane vrijednosti.
ŠTO FINANCIJSKI ANALITIČAR VIDI IZMEĐU REDAKA
Želite li provjeriti poslujete li s dodanom vrijednosti te ostvarujete li pozitivan slobodni novčani tok? Zanima li vas jeste li bankabilni, odnosno možete li dobiti kredit? Kako znati koju biste zaista kamatnu stopu trebali plaćati po komercijalnim uvjetima? Takav izvještaj možete dobiti u kratkom roku upravo od financijskog analitičara. On će vam pomoći da bolje razumijete kako vas gleda banka te možete li ispregovarati bolje uvjete.
Naravno, tu priča ne staje. Možete saznati ove informacije i za vaše kupce, dobavljače i konkurente. Ili pak za firmu koju želite preuzeti ili koja vas preuzima. Tako možete biti svjesniji svoje pregovaračke moći, ali i načina kako je možete ojačati. Ujedno, znat ćete i kako donijeti bolje investicijske odluke te uvećati vrijednost vašeg poduzeća.
A upravo je povećanje vrijednosti poduzeća ono oko čega vam mogu pomoći. Uostalom, jedinstveni model za procjenu vrijednosti poduzeća, koji sam izradio zajedno s kućom Bon.hr i koji je dostupan na njihovim stranicama, alat je kojim možete kontinuirano pratiti vrijednost svog vlasničkog udjela. Dio tih znanja možete prikupiti već ove subote, na spomenutoj edukaciji.