Zakonski prijedlog kojeg je Ministarstvo financija dalo u okviru Zakona o potrošačkom financiranju pogoduje dužnicima u švicarskim francima, a trošak donosi svim poreznim obveznicima. O tome sam pisao, jer je jasno da porezne olakšice koje će poslovne banke dobiti na ime troška ove sanacije problema koje imaju kreditni dužnici teretit će hrvatski državni proračun u nekoliko sljedećih godina.
Ono o čemu nitko dosad nije rekao riječi jest da je lako moguće da će zbog ovog kejnezijanskog i populističkog zahvata neke od banaka moguće poslovati s neto gubitkom. U tom slučaju poslovni subjekt ne treba plaćati porez na dobit idućih 5 godina.
Za četiri najveće banke u Hrvatskoj, prema podacima s poslovna.hr, u 2014. obračunat je porez na dobit od skoro 600 milijuna kuna (ZABA 311, PBZ 181, ESB 34, RBA 70) od ukupno 689 milijuna cijelog bankarskog sektora u Hrvatskoj, prema podacima iz Biltena HNB-a. Ispravno za tportal zaključuje Velimir Š onje da je također izostala procjena učinaka ovih reformi te listanje scenarija.
HNB je, prema novinskim napisima zadnjih dana, procijenio trošak ovog zahvata na razini od oko 15 milijardi kuna. Natjecanje političara tko će se više ulizati građanima postajat će sve gadljivije, znakovi su tu, a po ovom konkretnom pitanju, račun bi mogao biti i veći, ako tužbu banaka u međunarodnim pravnim forumima odnesu banke ispred države, neki komentatori procjenjuju na milijardu eura.
Š to će sada biti, nitko to ne zna. Nagradno pitanje, što će biti s ovom reformom ako se tečaj EUR/CHF vrati na 1,20 otkud je krenuo 15.1.2015.? Sada se popeo i do 1,09 i to nije nemoguće.
Ono što se iz aviona vidi da su političari populisti i svi su isti. A narod i mnogi pojedinci su financijski nepismeni i sve siromašniji.
Dodatno, ono što najviše žalosti koliko ovaj narod želi da ga država spasi od samoga sebe. Državu predstavljaju političari i ako narod traži da ga se baci lavovima, tko su političari da to brani. Jer trošah ili bolje rečeno, ceh u ovoj socijalističkoj birtiji platit će porezni obveznici.
Zaključujem, reforma je trebala, ne može se dopustiti dužničko ropstvo, ali se trošak trebao podijeliti po individualnim kriterijima, a ne sve u đuture.
Izvori:
www.poslovna.hr
https://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-28.pdf