Hoće li Europa sletjeti brže i mekše nego SAD? Jučerašnji podaci o tome kako je stopa inflacije u europodručju pala na samo 2,4 posto možda ukazuju na to. Danas je na Ekonomskom labu objavljen dobar osvrt o tome kako je niska inflacija iznenadila središnje bankare. Pogledajmo malo detaljnije što se, zapravo, dogodilo.
STOPA INFLACIJE U EUROPI IZNENADILA SREDIŠNJE BANKARE
Već sam ljetos najavio da stopa inflacije u SAD-u neće pasti ispod 3 posto do kraja ove godine, što je bilo jasno zbog baznog efekta. Naime, SAD je prošle jeseni zabilježio visok rast cijena na mjesečnoj razini. S druge strane, Europska unija je prošlogodišnjeg studenog pala u kratkotrajni cjenovni minus, ponajprije zbog utjecaja energenata.
Pogledajmo što stoji na službenoj stranici ECB-a o očekivanjima središnjih bankara po pitanju inflacije: “Predviđa se da će se inflacija prema HICP-u smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na prosječnih 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Nakon oštrog pada tijekom 2023., očekuje se da će se ukupna inflacija stabilizirati u prvoj polovici 2024., prije postupnog daljnjeg pada u 2025. te dosegnuti ciljanu inflaciju ECB-a u trećem tromjesečju 2025.” Kako je moguće da su procjene inflacije bile toliko promašene da smo već bolji od procjene za 2024. godinu?
Nakon što su najprije tvrdili da “tu nema inflacije” i preslabo reagirali prije dvije godine, sad opet imaju nagli pad inflacije uslijed stezanja gospodarstva. Slikovito rečeno, najprije su s 25 metara pucali tako slabo da je lopta jedva došla do golmana. Sad su pak dobili loptu na peterac i, umjesto da je pospreme u mrežu, napucali su je špicom na tribine. Analitičare središnje europske banke očito ne ide, pa stane.
PLAĆAMO NIŽU INFLACIJU PADOM EUROPSKOG BDP-A
Temeljna inflacija niža je u europodručju (3,6 posto) nego u SAD-u (4 posto). Cijena toga? Ponajprije, robusniji gospodarski rast u SAD-u nego s ove strane Atlantika. Dok je u trećem kvartalu SAD zabilježio rast gospodarstva od 5,2 posto u odnosu na prethodni, europski BDP je bio u minusu od 0,1 posto.
Hrvatski se BDP još uvijek hrabro drži. No, činjenica je da naše vanjskotrgovinsko okruženje ne blista i da bi nam to mogao biti kamen spoticanja. Pogledajmo situaciju:
- Njemačka. Već više kvartala minusa, koji se izmjenjuju s nulama ili minimalnih 0,1 % rasta. Treći kvartal donio je minus od 0,1 %.
- Italija. Nula u trećem kvartalu 2023. u odnosu na drugi. Drugi je donio minus od 0,4 %.
- Austrija. Tehnička recesija, dva kvartala minusa zaredom. Treći kvartal je u minusu od 0,6 %.
- Slovenija. Ni susjedima ne blistaju ruže. Treći kvartal je donio pad od 0,2 % u odnosu na drugi.
- Mađarska. Već tri kvartala zaredom u minusu: 0,9 %, 2,4 % te 0,4 %.
A nama je u interesu da susjed ima što više zdravih krava, da parafraziram izreku, odnosno potrošača koji su spremni platiti naše proizvode i usluge. Hrvatsko je tržište malo, a svaki izvezeni euro jača domaći BDP. Zato valja pomno pratiti i kretanja kod naših vanjskotrgovinskih partnera.
