Uz Svjetski dan štednje: provjerite kako je ušteđevina odgodila recesiju!

Gotovo spektakularan rast američke ekonomije uvijek za sobom povlači novi krug nade u meko slijetanje kojim bi trebao pilotirati FED. Pogotovo kad se vidi kako su potrošači tome znatno doprinijeli. No, taj Godot koji nikako da dođe imao je dobar amortizer u jednom zanemarenom faktoru u procjeni dolaska recesije: štednji. Za Svjetski dan štednje, razmotrimo kako je ona odgodila najočekivaniju recesiju u povijesti i koji su bili uzroci za povećanje zaliha novca kod potrošača!

UZ SVJETSKI DAN ŠTEDNJE: KAKO JE ONA SPRIJEČILA RECESIJU?

Ako promotrite grafikon na ovoj poveznici, vidjet ćete povijesna kretanja pred sive stupce, koji označavaju recesije. SAD tu i dalje dobro stoji u odnosu na vrijeme prije Velike financijske krize. No, ne treba biti slijep i ne vidjeti znatno otapanje tih rezervi.

Prisjetimo se razgovora kojeg sam vodio s legendarnim profesorom Altmanom proljetos. On mi je tad rekao sljedeće: “Potrošači su imali enormnu količinu ušteđevine iz razdoblja pandemije, što je pomalo ironično. Premda je država u pandemiji isplaćivala poticaje potrošačima i kompanijama, to je sada gotovo. Kako su potrošači imali mnogo ušteđevine, nastavili su pojačano trošiti. Očekujem da će taj višak ušteđevine biti iscrpljen u trećem kvartalu. To znači moguću recesiju u četvrtom kvartalu ove godine.” Izgleda da ćemo tu prognozu možda ipak morati malo odgoditi.

VRAĆAJU SE OTPLATE STUDENTSKIH KREDITA U SAD-U

Je li sve tako blistavo? I ne baš. Naime, vraćaju se otplate studentskih kredita u SAD-u, premda još neće biti bankrota potrošača. “U ožujku 2020., Ured za saveznu studentsku pomoć Ministarstva obrazovanja SAD-a pokrenuo je privremenu olakšicu za savezne studentske zajmove u vlasništvu Ministarstva obrazovanja SAD-a obustavom otplata zajmova, zaustavljanjem naplate kod onih koji ne podmiruju obveze i smanjenjem kamatnih stopa na nula posto. (…) Savezna olakšica za studentski zajam naknadno je više puta produžena. Međutim, u lipnju 2023. Kongres je donio zakon kojim se sprječavaju daljnja produljenja pauze u otplati saveznog studentskog zajma.” Ministarstvo obrazovanja SAD-a uvelo je 12-mjesečno prijelazno razdoblje, tijekom kojeg financijski ranjivi zajmoprimci koji propuste mjesečna plaćanja neće biti prijavljeni kreditnim uredima i neće podlijegati uskrati plaće ili naplati potraživanja.

FED STOP?

Sutra će FED donijeti svoju odluku o ključnim kamatnim stopama. Prevladavajuće očekivanje jest da će ih FED ostaviti gdje jesu (5,5 % u usporedbi s ECB-ovih 4,5 %). Vjerojatnost da će FED povisiti svoje ključne stope na sastanku u prosincu trenutno je oko 25 %. U prilog tome idu vrlo visoki prinosi američkih državnih obveznica koji djeluju u smjeru koji FED želi. Vidi se to dobro na stopama po kojoj se prosječno rizično poduzeće može zadužiti.

No, zanimljivo je kako desetogodišnji prinos, uslijed geopolitičkih previranja i dalje ne želi prijeći 5 %. U trećem kvartalu američka ekonomija i dalje solidno raste. Kreditiranje je u SAD-u isto tako usporilo.

Analizu europskog i hrvatskog bankarstva objavit ću uskoro, no čini se da je ECB-ova prošlotjedna odluka o zaustavljanju podizanja kamatnih stopa bila ispravna, uzevši u obzir današnje dvije ključne objave. Prva se odnosi na inflaciju, a druga na BDP.

Obje se indirektno tiču i štednje.

INFLACIJA PADA, ALI BDP USPORAVA

Europska inflacija sustaje. Najviše ju je pogasio pad cijena energije.

Hrvatska je i dalje druga najlošija po visini inflacije u eurozoni, mjereno HICP-om (ovdje pogledajte razlike između vrsta inflacije), s drugom najvišom međugodišnjom stopom inflacije u listopadu (Slovačka 7,8, Hrvatska 6,7). Doduše, sustižu nas Slovenci, koji imaju i mjesečnu stopu rasta od 0,4 % (Hrvatska 0,2 %). Vidi se da je inflaciju pogasio i pad BDP-a u Europi. To je osobito vidljivo na primjeru Estonije, koja ima kontinuiran pad BDP-a ove godine. Slično je i u ostatku baltičkih zemalja.

Hrvatska, za razliku od drugih europskih zemalja, još nije objavila podatke o BDP-u, oko čega bi DZS mogao uložiti dodatan napor. Indikativno je da je Austrija u recesiji, jer bilježi dva negativna kvartala zaredom. Njemačka ima minimalni minus od 0,1 posto, a Italija je oko statističke nule. To su znakovi da ćemo, s obzirom na to kakva je situacija kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, imati izazovni četvrti kvartal i početak iduće godine.

Ipak, za štediše je pad inflacije itekako dobrodošao. Realne kamatne stope na depozite više nisu u tako debelom minusu.

U tom svjetlu, svima želim sretan Svjetski dan štednje i mnogo prihoda od kamata!