Tehnička recesija u eurozoni, Poljska vuče EU: i dalje sve blistavo kod jadranskog tigra?

Tehnička recesija u eurozoni i jadranski tigar

Današnja objava Eurostata mogla bi se višeslojno komentirati. Prvo je očito: tehnička recesija je nastupila na teritoriju eurozone. Naime, već dva kvartala zaredom bilježi pad od -0,1 %. Budući da i dalje imamo rast zaposlenosti (+0,6 %), ova je recesija svojevrsni čudnovati kljunaš.

TEHNIČKA RECESIJA EUROZONE, NO POLJSKA VUČE UNIJU NAPRIJED

Velike zemlje koje vuku Europu naprijed su Poljska, Portugal i Italija. Ne treba isključiti ni male zemlje poput Luksemburga, Cipra, Latvije i Slovenije, no posebno mjesto u zadnje vrijeme drži jadranski tigar. To je Lijepa naša, mala Hrvatska.

Zemlje koje Europu unazađuju po pitanju BDP-a su, gledajući veličinu zemalja i njihovu važnost, Njemačka, Mađarska, Nizozemska i Irska. Prije koji dan optimizmom su odsijevali i premijer Plenković, ministar financija Primorac te guverner Vujčić. Iako to nitko od njih nije izrijekom ustvrdio, čini mi se da se nitko od čelnih ljudi fiskalne i monetarne vlasti ne plaši trenutne njemačke (tehničke) recesije. Čak nam i međunarodne organizacije povećavaju rejting i podižu prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu.

Rast BDP-a u EU u prvom kvartalu 2023.
Grafikon 1. Rast BDP-a u prvom kvartalu 2023. po zemljama EU
Izvor: Eurostat

Višeslojnost Eurostatove objave ima i drugu crtu. Pogledajmo prema Poljskoj, jer se za razliku od eurozone, EU izbavila iz tehničke recesije. To se vidi i iz prethodnog i sljedećeg grafikona.

BDP po komponentama Eurostat
Grafikon 2. Kvartalni rast BDP-a u eurozoni i EU, po komponentama
Izvor: Eurostat

JADRANSKI TIGAR PROFITIRA OD NEARSHORINGA

Poljska je važna europska ekonomija. Uvijek je zanimljivo uvidjeti koji su motori rasta pojedine ekonomije. Iako nije najvažnija komponenta, utjecaj poslovnih, a onda i stranih investicija, mnogo nam govori. Ključne zemlje koje investiraju u Poljsku su SAD i Njemačka, no sve je važnija i Južna Koreja. Možda ste pomislili “autoindustrija”, no ima tu i geopolitike: ulaganja u vojno naoružanje i nuklearnu energiju. O tome govori ovaj članak s Euractiva.

U svibnju je pak objavljeno istraživanje o ulaganjima konzultantske kuće EY. Jedan od zaključaka je da investitore zanima južna i istočna Europa kako bi pokušali preustrojiti opskrbne lance. Meni se čini da je to logična posljedica promjene geopolitike koju sam davno najavio, a koja forsira nearshoring i friend-shoring. Zapad ne želi u dugom roku ovisiti o strateškim protivnicima, kako je to bilo prije koronakrize. Italija i Poljska su pritom glavne zemlje. Mali jadranski tigar, Hrvatska, može imati koristi od toga da ima razvijene poslovne veze s ovim zemljama te da ih pojača. Utoliko je važno pratiti što se događa u Italiji i Poljskoj. Primjerice, premijerka Meloni ima ambiciozan industrijski plan made in Italy, koji uključuje i osnivanje nacionalnog ulagačkog fonda.

Da zaključim: Hrvatska zasad solidno plovi prema nepoznatom moru čudnovate recesije. Na probleme bismo mogli naići kad izađemo na otvoreno more, odnosno kad zastane velik priljev novca iz EU fondova u sljedećih nekoliko godina.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: