Tjedna čitanka #101

Edward Altman

Prošlog sam tjedna obilježio jubilarnu, 100. tjednu čitanku. Ako ste je propustili, možete je pročitati ovdje. U njoj sam donio i neke novosti: izmijenjen izgled web stranice, novi YouTube kanal te mogućnost dobivanja obavijesti putem newslettera. Ovog tjedna čitajte o tome što mi je prof. Edward Altman, autor Altmanovog Z-Scorea, rekao o stopama bankrota za mala i srednja poduzeća u narednom razdoblju. Pogledajte moj komentar pada industrijske proizvodnje i njegovo tumačenje, kao i zašto bi FED mogao nastaviti s podizanjem kamatnih stopa. Ne propustite ni osvrt na dobru hidrološku godinu te njenim posljedicama na poslovanje HEP-a. Na koncu, tu je prigodni prijedlog o političkim promjenama koje bismo mogli napraviti da hrvatska budućnost bude svjetlija i uspješnija.

Petak, 2.6.

EDWARD ALTMAN O KREDITIMA I RECESIJI

Proteklih sam godina više puta pisao o Altmanovom Z-Scoreu koji se koristi za predviđanje bankrota poduzeća, a koristio sam ih i za analizu Agrokora i Uljanika. Ovaj alat datira iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je Edward Altman studirao na UCLA. Ovaj je legendarni financijski analitičar prije dva tjedna sudjelovao na konferenciji u Hrvatskoj, gdje sam imao priliku intervjuirati ga za Bon.hr portal.

Razgovarali smo o nizu relevantnih tema, kao što su makroekonomska situacija, kamatne stope, krediti ili izgledi za mala i srednja poduzeća u 2024. godini. Prvi dio intervjua možete pročitati na Bon.hr portalu ovdje.

Edward Altman ima više od pola stoljeća iskustva s različitim situacijama na tržištu, razdobljima kriza, recesija i ekspanzija, kao i naglim razvojem analitičkih metoda. Njegovi su uvidi veoma dragocjeni te još uvijek posjeduje iznimnu oštrinu i jasnoću misli. Iz intervjua izdvajam:

“Uobičajeno mala i srednja poduzeća više pate kod kreditnog stezanja, odnosno smanjene ponude kredita. Najprije će smanjenjem ponude biti pogođena rizičnija i manja poduzeća. To se već događa u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, premda možda ne toliko u zemljama poput Hrvatske. Vi znate bolje od mene o tome kakva je situacija ovdje. No, neizbježno je da će, ako se istovremeno susrećete s usporavanjem gospodarstva i kreditnim stezanjem, mala i srednja poduzeća biti najviše pogođena. Očekujemo da će stope bankrota za sva poduzeća biti povećana, i to od prosječnih prema onima na stresnoj razini, osobito u 2024.”

Četvrtak, 1.6.

PONOVNI PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

Još sam prije dva tjedna upozorio na neka neprecizna tumačenja u kretanju domaće industrijske proizvodnje. Prisjetimo se: “Kao i eurozoni, i u Hrvatskoj pada proizvodnja intermedijarnih dobara, koji nije nadoknađen rastom u kapitalnim dobrima. Posebno je to važno jer smo prije nekoliko mjeseci i u Hrvatskoj te u Europi došli u fazu da je proizvođačka inflacija konačno pala ispod razine potrošačke inflacije.” Ovaj pad, sad to vidimo, nije bio slučajan. Stigli su i novi podaci za travanj, koji ne izgledaju dobro za dio domaće industrije.

Provjerite što se dogodilo s intermedijarnim proizvodima, a što sa zalihama te zašto će plaće u ovoj grani teško realno rasti.

Srijeda, 31.5.

DOBRA HIDROLOŠKA GODINA SPAŠAVA HEP

Odluka Vlade, donesena ujesen, kako HEP treba podnijeti znatan dio porasta troškova, ozbiljno je ugrozila njegovo poslovanje. Cijena struje u Hrvatskoj, baš kao i u Europi, u cijeloj prošloj godini bila je povišena. Vrhunce smo gledali krajem ljeta, kad je energetska kriza doživjela vrhunac, a kombinacija suše i vrućina ozbiljno nagrizla proizvodne kapacitete. Tad je spot cijena u Njemačkoj dosegnula rekordnih 700 EUR/MWh, a u Hrvatskoj oko 500.

Cijene su ipak drastično pale u odnosu na rekorde prošlog ljeta. Znatno su niže i od razina na kojima su se nalazile u ovo vrijeme prošle godine. Kako će se to reflektirati na HEP? I zašto je dobra hidrološka godina toliko važna za njihovo poslovanje? Pročitajte u mojoj analizi.

Utorak, 30.5.

OKVIR ZA RAZMATRANJE SVJETLIJE HRVATSKE BUDUĆNOSTI

Prije trideset tri godine Hrvatska je odlučila poći putem pluralizma, demokracije i slobodnog tržišta. I to unatoč tome što su se neki zakleli da neće skrenuti s puta autoritarnog vladara bivše federacije. No, ne želim govoriti o zabludama i štetama koji je prethodni sustav namrijeo, već pružiti okvir za razmatranje i viziju budućnosti. Ovaj okvir uključuje teritorijalni preustroj te prateću izmjenu izbornog sustava prema većinskom.

Nekoliko sam puta predlagao izmjene u poreznom i izbornom sustavu. Saznajte kako bi nam ove izmjene mogle pomoći te zašto smatram da Hrvatska još uvijek nema slobodnu ekonomiju.

Ponedjeljak, 29.5.

HOĆE LI FED IPAK NASTAVITI S PODIZANJEM KAMATNJAKA?

U eri snažne međunarodne trgovine, Hrvatska, srećom, nije izolirana zemlja. To znači da prilično slobodno razmjenjujemo proizvode i usluge s većinom razvijenog svijeta. No, posljedice takvog sjedinjenja su da na police u našoj lokalnoj trgovini ne pristižu samo proizvodi s drugog kraja svijeta, već i cijene. A da bismo znali što će se dogoditi u bliskoj budućnosti, valja pogledati u notes svjetskog monetarnog policajca, FED-a. U njemu obično stoji nekoliko brojeva. Ovaj nas put zanima potrošačka inflacija. Doznajte kako bi ona mogla utjecati na odluku FED-a da nastavi povećavati kamatne stope.

***

Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: