Ovaj sam tjedan otvorio duhom i tijelom u Nizozemskoj: no, moje misli su iz Rotterdama prebjegle u Groningen. Analizirao sam stanje na tržištu prirodnog plina i ugljena, a donosim i najavu najnovijih procjena vrijednosti hrvatskih poduzeća. Provjerite i jesu li, zaista, hrvatski poduzetnici krivi za prošlogodišnju inflaciju te koliko je pala neto profitna marža. Na koncu, saznajte koliko je rastao broj registracija novih automobila u Hrvatskoj i EU te koja je marka u nas najpopularnija.
Petak, 23.6.
RAST PRODANIH VOZILA U HRVATSKOJ I EU
Kako je objavila ACEA, krovna organizacija automobilskih proizvođača u Europi, rast prodanih vozila na Starom kontinentu nastavljen je i u svibnju. “Tržište automobila u EU doživjelo je značajan rast registracija osobnih automobila s gotovo milijun komada, što znači 18.5 % rasta u odnosu na godinu ranije. To je deseti mjesec rasta zaredom.” No, znači li ovaj rast da smo dostigli brojke iz 2019., odnosno nadoknadili manjak iz koronakrize? Kakvi su prodajni rezultati na domaćem tržištu i koja je marka najbolje prošla u odnosu na prošlu godinu? Saznajte više u ovoj kratkoj analizi.
Četvrtak, 22.6.
NETO PROFITNA MARŽA U PADU: JESU LI PODUZETNICI KRIVI ZA INFLACIJU?
S obzirom na to da smo dobili inicijalne podatke o poslovanju hrvatskih poduzeća u prošloj godini, možemo vidjeti i kako smo zaista poslovali u 2022. Prihodi su rasli, a rastao je i udio izvoza u prihodima. To zvuči dobro za konkurentnost, zar ne? Ipak, konsolidirana profitna marža je pala u odnosu na godinu ranije. Za to su krivi inflatorni pritisci: prihodi su rasli brže od dobiti (27 posto naspram 4 posto). Dakle, poduzetnici su se suočili sa značajnim rastom troškova. Kako su onda ECB i HNB ovog proljeća tvrdili, preko istraživanja na deflatorima, da su korporativne dobiti bile glavni pokretač inflacijskih pritisaka u prošloj godini? Očito da tu nešto ne štima. To je ustvrdio i Velimir Šonje za Ekonomski lab u ovom osvrtu. Sve u svemu, hrvatska su poduzeća relativno dobro poslovala, posebice gledajući ostale zemlje i prijetnju recesije. Zasad jedan informativni grafikon.
Izvor: Bon.hr, Obrada: Serdarusic.com
Srijeda, 21.6.
KAKVE ĆE BITI PROCJENE VRIJEDNOSTI PODUZEĆA ZA 2022.?
Uskoro stižu nove procjene vrijednosti poduzeća na Bon.hr portal, koje su temeljene na metodologiji koju sam razvio posebno za ovaj domaći web za poslovne informacije i pokazatelje. Kao što možete pretpostaviti, procjene vrijednosti poduzeća temelje se na posljednjim dostupnim financijskim izvještajima, u ovom slučaju za 2022. godinu. Kakve brojke očekujem? Još sam u proljeće prošle godine primijetio da bi rastuće kamatne stope i pritisak na profitne marže mogao zaustaviti godine rasta.
Ovom sam prilikom za Bon.hr izjavio da, “iako su prihodi u 2022. rasli, neto profitna marža je bila u blagom padu. Smanjena dobit i veća diskontna stopa vjerojatno će utjecati na to da će procjene vrijednosti poduzeća u prosjeku biti niže nego godinu ranije.” Naime, prosječna neto profitna marža je pala s 5,2 % u 2021. na 4,3 % u prošloj godini. Kako sačuvati i povećati vrijednost vlastitog poduzeća? Za početak, pokušajte izbjeći česte financijske pogreške. O njima možete čitati više na mom blogu.
A svima koje zanimaju procjene vrijednosti njihovih poduzeća, predlažem da iskoriste ovu pogodnost rane prijave i dobiju svoj certifikat.
Utorak, 20.6.
UGLJEN: KAMEN SPOTICANJA EUROPSKE ENERGETSKE POLITIKE
Reuters prenosi kako je Švedska potkraj svog predsjedavanja Unijom predložila da se “dozvoli zemljama da produlje mehanizme za održavanje kapaciteta elektrana na ugljen, koji plaćaju proizvođačima da drže kapacitete u stanju pripravnosti, kako bi se spriječili nestanci struje”. Austrija, Belgija, Njemačka i Luksemburg su se suprotstavili takvom prijedlogu, tvrdeći da se protivi zelenim ciljevima.
Koje je argumente u svom prijedlogu koristila Švedska? I zašto je Britanija upalila svoje elektrane na ugljen usred toplinskog vala? Na koncu, zašto Kina i dalje povećava svoju proizvodnju struje iz ugljena, a Hrvatska zadovoljno trlja ruke? Provjerite ovdje.
Ponedjeljak, 19.6.
PRIRODNI PLIN PONOVNO RASTE: POTRESNI GRONINGEN
Premda sam u ponedjeljak bio u Rotterdamu, radije sam pisao o Groningenu. Kako to? Pa, u sjeni promjena kamatnih stopa najvećih središnjih banaka prošlog tjedna, ostala je vijest o gašenju najvećeg europskog plinskog polja. Ona je duboko uznemirila europsko tržište u četvrtak jer ga nadležna vlast namjerava trajno zatvoriti za manje od četiri mjeseca.
Time bi se mogli stvoriti problemi u opskrbi plina, što znači da će cijena prirodnog plina ove zime biti pod pritiskom. Premda je na spomenutom plinskom polju ostala znatna količina rezervi, njegovo zatvaranje vuče korijene u događajima iz osamdesetih. Saznajte o čemu se radi!
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
