Tjedan koji završava obilježilo je uvođenje digitalnog eura. Nastojao sam pojasniti zašto ga smatram nužnim korakom u trenutnom geostrateškom preslagivanju. Kako bismo bolje razumjeli pozadinu tog uvođenja, iznio sam razlike između javnog i privatnog novca. U utorak se održao novi BestInvest, o kojemu ste mogli čitati u medijima. Koncentrirao sam se na šire značenje ovog događaja te razloge zašto će privatna ulaganja biti sve važnija, čak i za najmanje poduzetnike. Tu je i pregled najnovijih podataka o inflaciji za Hrvatsku i eurozonu: ECB je, čini se, shvatio da se duha iz boce nećemo lako riješiti. Posljednja tema tjedna je dekarbonizacija. Provjerite zašto ćemo je teško provesti bez – nuklearne energije.
Petak, 30.6.
EUROPSKI DVORCI I OPĆE SLJEPILO DOVELI INFLACIJU
Istraživanje Allianzovog tima kojeg sam nedavno citirao ističe da ne postoji ratno profiterstvo trgovačkih lanaca, već imamo problem usidrenih inflacijskih očekivanja. U prijevodu, svatko se nastoji obraniti podizanjem cijena jer svi očekuju podizanje cijena od drugih. Time, naravno, brane svoj interes i održavaju se na životu, što je racionalno ponašanje, a ne ratno profiterstvo.
Još jednom srdačno zahvalimo ključnim akterima koji su se, uslijed sukljajuće proizvođačke inflacije, povukli na duhovnu obnovu po europskim dvorcima u listopadu 2021. Nakon pokojeg kanapea i dubokog zagledanja u dušu, zaključili su da tu naprosto nema inflacije. Danas se zlopatimo zbog njihovog sljepila. O prvim procjenama inflacije za lipanj u Hrvatskoj i europodručju čitajte ovdje.
Četvrtak, 29.6.
JAVNI NOVAC I PRIVATNI NOVAC: KOJA JE RAZLIKA?
Bloomberg je nedavno najavio da će možda najveći protivnik uvođenja digitalne valute poput digitalnog eura biti sam financijski sektor: “Velike banke strahuju da bi se štediše mogle odlučiti za digitalna sredstva u eurima umjesto tradicionalnih računa.” No, da bismo razumjeli zašto se uvodi digitalni euro, valja najprije razjasniti što je javni novac, a što privatni novac. Ova razjašnjenja pomoći će nam shvatiti važnost izdavanja digitalnog eura, ali i potencijalnih opasnosti rušenja monetarnog suvereniteta eurozone. O važnoj distinkciji više saznajte ovdje.
Srijeda, 28.6.
POZADINA UVOĐENJA DIGITALNOG EURA
Prije desetak dana objavljeno je da će se ove srijede predstaviti prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura. Ovaj je tjedan pak objavljen tekst na blogu ECB-a pod naslovom “Zašto Europa treba digitalni euro”, kojeg potpisuju Fabio Panetta iz ECB-a i Valdis Dombrovskis, zamjenik predsjednika Europske komisije. Prema najavama, digitalni euro bi trebao doći u upotrebu od 2026. Ovom su se najavom otvorila brojna pitanja.
Hoće li digitalni euro potpuno zamijeniti novčanice i kovanice? I hoće li se moći koristiti samo uz internetsku vezu? Pogledajte odgovore na ova pitanja, ključne razloge za uvođenje digitalne europske valute te zašto je cijela inicijativa duboko ukorijenjena u geostrateškim previranjima!
Utorak, 27.6.
ZAŠTO ĆE PRIVATNA ULAGANJA BITI SVE VAŽNIJA ZA PODUZETNIKE
Važnost privatnih ulaganja bit će sve veća u financiranju poduzetničkih pothvata. Naš je trenutni sustav financiranja odviše bankocentričan, čime zapravo stavljamo sva jaja u istu košaru i očitujemo oblik rizičnog ponašanja. O važnosti privatnih ulaganja ne govori samo ovogodišnji Bestinvest, na kojem sam iznova bio član žirija, već i posljednje izjave ECB-ove čelnice, Christine Lagarde. Provjerite zašto uskoro nećete kucati samo na vrata banaka kad tražite financiranje, čak i ako ste samo mikropoduzetnik, te koje su alternative.
Ponedjeljak, 26.6.
DEKARBONIZACIJA TEŠKO OSTVARIVA BEZ NUKLEARNE ENERGIJE
Hrvatska treba i želi energetsku sigurnost, kao dio nacionalne sigurnosti, ali i oslonca gospodarstva. Ujedno, jedan od naših ciljeva je i dekarbonizacija, odnosno smanjenje ugljičnih emisija. Na nedavnom je događaju Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, izjavio: “Mi fosilnih goriva nemamo niti možemo očekivati energiju od njega, pogotovo u kontekstu potrebe za dekarbonizacijom cjelokupnog sustava. Jedino rješenje u supstituciji fosilnih goriva jesu obnovljivi izvori i nuklearna energetika, ali ona nam danas nije u fokusu.” Strah od nuklearne energije je neosnovan i u tom smislu se ne trebamo voditi Njemačkom, koja ga je zamijenila – ugljenom. O tome ste već više puta mogli čitati na ovom blogu, ali i čuti na okruglom stolu “Energetski izazovi današnjice” na kojem sam sudjelovao prošle jeseni.
U kritici prema preuranjenom zatvaranju nuklearki naročito je jasan bio dr.sc. Tonći Tadić, naš poznati fizičar i voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion. Premda već imamo značajan udio obnovljivih izvora energije, on još uvijek znatnim dijelom ovisi o hidrološkoj godini. Energija sunca i vjetra znatno oscilira, ovisno o vremenskim uvjetima, zato nam trebaju stabilni izvori koji će moći nadomjestiti razdoblja smanjene proizvodnje iz obnovljivih izvora, a da istovremeno ne budu prljavi poput ugljena, koji u nas dolazi iz uvoza. Zato, budimo razumni. Jer ako je dekarbonizacija naša želja, prvo trebamo spriječiti povratak energenta koji je od ugljika većinom i sastavljen: ugljena.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.