Ovotjedna čitanka je predzadnja prije kratkog ljetnog predaha. U njoj pronađite kako prepoznati kad poduzeća primjenjuje kreativno računovodstvo i manipulira dobiti, u članku gostujućeg autora, Marka Ćurkovića. Tu je i analiza: zašto nam budućnost možda nosi više poreze, ali niže razine dobiti? Saznajte i tko profitira od pada dolara te koji su ključni trendovi na tržištu nafte. Na koncu, provjerite zašto Hrvati dobivaju niže kamatne stope na depozite s duljim rokovima dospijeća te kad bi se to moglo promijeniti!
Petak, 21.7.
U HRVATSKOJ DOBIVAMO NIŽE KAMATE NA DEPOZITE. HOĆE LI SE TO PROMIJENITI?
Prošloga je mjeseca ECB ocijenio kako je izrazito važno da se monetarna politika zrcali u svim kategorijama imovine i obaveza banaka. Taj pojam se naziva kamatni prijenos. Vidimo da je u Hrvatskoj kamatni prijenos sporiji u nas nego u europodručju. Hrvatski građani dobivaju puno manje kamatne stope na svoje za depozite nego ostali Europljani (iz država europodručja) za depozite s duljim rokovima dospijeća. Zašto se ovo događa i kad bi se situacija mogla promijeniti? Pročitajte u ovoj analizi.
Četvrtak, 20.7.
KLJUČNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU NAFTE
Najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za energiju i podaci s tržišta otkrivaju nam ključni trendovi na tržištu nafte:
- Procjena kaže kako će potražnja za naftom u 2023. iznositi prosječno 102,1 milijuna barela dnevno. To je porast od 2,2 milijuna barela u odnosu na prošlu godinu, ali i pad u odnosu na raniju procjenu za 200 tisuća barela.
- 70 posto ovog porasta trebalo bi doći iz Kine. Njihovo vodstvo je odlučilo uvesti mjere za “obnovu i jačanje” potražnje.
- Dogodine bi porast potražnje trebao iznositi upola manjih 1,1 mil. barela dnevno, jer će oporavak izgubiti na snazi, a elektrifikacija biti sve snažnija.
- Američke rezerve su snažnije od očekivanja. Tržišni igrači očekuju da bi monetarno stezanje moglo biti uskoro završeno, što doprinosi bikovskom raspoloženju.
- Benzin će doživjeti pad potražnje nakon 2023., a transportna goriva nakon 2026., kaže izvještaj. To je dio pogonske tranzicije.
- Potražnja za naftom u Europi, tvrdi IEA, padat će već od iduće godine.
Ove prognoze ne obuhvaćaju sve mogućnosti. Primjerice, hoće li sintetska goriva igrati značajniju ulogu do kraja tisućljeća? Odakle će dolaziti električna energija kojom ćemo zamijeniti fosilna goriva u transportu? No, o tome više idući tjedan, kad ćemo se baviti električnom energijom.
Srijeda, 19.7.
TKO PROFITIRA OD PADA DOLARA?
Dolar je u padu posljednjih mjeseci, što odgovara znatnom broju tržišnih aktera. Tko su oni i kako to da im odgovara jeftiniji dolar? Evo sažetka Reutersovog osvrta:
- Američki izvoznici, jer zbog relativno jeftinijeg dolara postaju konkurentniji, a profiti ostvareni u inozemstvu se razmjenjuju u više dolara.
- Strani kupci sirovina. Velikom većinom sirovina trguje se u dolarima. Ako je dolar povoljniji, niža je i cijena sirovina izražena u domaćoj valuti.
- Tržišta u razvoju, jer dug denominiran u dolarima postaje jeftiniji za otplatu.
- Traderi koji carry-trade financiraju dolarima. To može biti zanimljivo kod valuta osjetljivijih na rizike. Primjerice, kolumbijski peso je u ovoj strategiji mogao donijeti 25 posto prinosa samo u 2023. Poljski zlot bi donio 13 posto u istom razdoblju.
- Japanska i švedska središnja banka. Duga slabost jena bila je problematična za japansko gospodarstvo, koje se oslanja na uvoz ključnih sirovina. Ova slabost dolara spriječila je novu intervenciju. I švedska je kruna posljednjih godina značajno oslabila u odnosu na dolar, no oporavila je značajan dio vrijednosti u ovom mjesecu.
Je li ovo samo dio uobičajenog ciklusa kod dolara, kratkotrajna slabost prije ponovnog oporavka? O tome nam, pak, govori teorija dolarskom osmijeha.
Utorak, 18.7.
NISKE KAMATE I VISOKE DOBITI: STVAR PROŠLOSTI?
FED je na svom webu objavio zanimljiv whitepaper, autora Michaela Smolyanskog. Naslovljen je: “Kraj jedne ere: nadolazeće dugoročno usporavanje rasta korporativnih dobiti i povrata na vrijednosnice”. Jesu li upravo niske kamatne stope i niske stope poreza na dobit doprinijele natprosječnim burzovnim performansama u posljednjih 30 godina? I možemo li ubuduće očekivati rast poreznih stopa? O tome više ovdje.
Ponedjeljak, 17.7.
KAKO PREPOZNATI KREATIVNO RAČUNOVODSTVO?
Poznati slučajevi manipulacija financijskih izvještaja uključuju velike i poznate skandale, poput Enrona i WorldComa s početka stoljeća. No, tu su i noviji slučajevi, poput njemačkog WireCarda, o čemu je nedavno i Netflix objavio dokumentarac. No, kako možete prepoznati kreativno računovodstvo na djelu, posebno kod manjih i srednjih poduzeća?
Marko Ćurković u ovotjednom gostujućem članku pojašnjava kako nam Beneish M-Score može pomoći u tome, ali i u prepoznavanju recesijskih signala. Više saznajte ovdje.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
