Nakon škotskog viskija, tražite trijezan pogled na ekonomska kretanja? Izvrsno. U ovoj tjednoj čitanci: BIS (Banka za međunarodna poravnanja) podupire državne digitalne valute. Znate li koji su posljednji događaji na crypto tržištu? Ovog smo tjedna doživjeli veliki nogometni uspjeh, pa sam za Jutarnji dao izjavu o utjecaju nogometa na ekonomiju. Osim toga, možete pogledati i situaciju s kreditima za poduzeća, osvrt na majku državu te o rezervama keša kod građana u različitim europskim zemljama.
Petak, 25.6.
BIS PODUPIRE DRŽAVNE DIGITALNE VALUTE
Možda ne pratite pozorno što se događa na svjetskom kripto-tržištu s preko 10 tisuća različitih izdanja kripto-valuta, no važno je pratiti barem neke globalne silnice.
Ovaj tjedan nekoliko je događaja na kripto-tržištu koji zaslužuju pozornost:
1) Iz kuta tehničke analize, Bitcoin, koji je prva i najvažnija kripto-imovina, prešao je prije nekoliko dana tzv. death-cross (o tom pojmu sam pisao prije nekoliko godina na blogu). To je pojam u tehničkoj analizi koji označava trenutak kada kraći (obično 50-dnevni) pomični prosjek cijena padne na grafikonu ispod duljeg (obično 200-dnevnog) pomičnog prosjeka i uobičajeno upućuje na tzv. major-sell-off (rasprodaju), što inidicira i daljnji pad cijena. Bio je i prilično uspješan indikator velikih kriza u 20. i 21. stoljeću. Death-cross se svrstava u indikatore tzv. bear-tržišta (“medvjeđeg”), dok je za bull-tržište (bikovsko ili optimistično), suprotan indikator tzv. golden-cross.
2) Kina je naložila svojim bankama i kompanijama koje se bave plaćanjima da prestanu prihvaćati kripto-valute. To ide ruku pod ruku s nalogom za obustavom tzv. crypto-mininga. Ovi događaji su u zadnjih tjedan dana odnijeli oko 400 milijardi dolara vrijednosti. Koja je pozadina ovih poteza? O tome zašto BIS podupire državne digitalne valute i kako: sljedećeg tjedna na ovom blogu.
Četvrtak, 24.6.
NOGOMET IMA JAK NEIZRAVNI UTJECAJ NA EKONOMIJU
Ovog sam tjedna dao i izjavu za Jutarnji list, u kojoj sam istaknuo kako nogomet ima značajan feel good faktor koji se prelijeva i na ekonomska kretanja. Dobro raspoloženje, rast samopouzdanja i zajedništva te dobar primjer daju prijeko potrebno olakšanje narodu koji je u proteklih godinu i pol mnogo toga otrpio. Ne dvojim kako, u određenoj mjeri, ova pozitivna kretanja imaju i ekonomski efekt, jer je gospodarska aktivnost sastavni dio našeg života.
U četvrtak sam ujedno učinio dostupnim i sva svoja gostovanja HRT-ovoj emisiji Poslovni plan na ovoj stranici, u dijelu Iz medija. Tamo možete pregledati i epizodu od prošle subote, u kojoj sam govorio o normiranju troškova u jedinicama lokalne uprave.
Srijeda, 23.6.
KAKO DO KREDITA?
U svibnju je HNB izvijestio kako blago usporava kreditiranje tzv. nefinancijskog sektora, odnosno sektora poduzeća. Kako sam napisao u osvrtu u srijedu, “razlog tome nisu kamatne stope, iako su one u blagom rastu. Hrvatska poduzeća, nažalost, plaćaju danak višoj premiji za rizik u odnosu na usporedive zemlje.” Tome je kriv visok rizik zemlje, a na njega utječu performanse gospodarstva i zaduženost središnje države.
Poduzeća koja trebaju kredit sada trebaju znati da HAMAG BICRO ima na raspolaganju još oko 300 milijuna kuna. Moje iskustvo je da je potrebno do mjesec dana obrade. To mogu reći na temelju odobrenih 17 od 18 podnesenih kreditnih prijedloga. Kod HBOR-a se čeka nešto dulje, oko tri mjeseca. U oba slučaja, potrebno je sastaviti poslovni plan i/ili investicijsku studiju, na temelju čega se traži odobrenje kredita. Više saznajte ovdje.
Utorak, 22.6.
POBJEDA PROTIV Š KOTA I TRAŽENJE MAJKE DRŽAVE
U utorak smo se radovali velikoj pobjedi, koja će zasigurno biti važna ugostiteljima. U najmanju ruku će se i u ponedjeljak, protiv Š panjolaca, napuniti terase kafića, a samim time i njihove kase. Zaslužili su malo radosti nakon više od godine dana poteškoća.
U utorak sam se prisjetio i jednog teksta otprije osam godina. Tad sam još uvijek radio kao bankar. Istaknuo sam: “Problem Hrvatske je da ona u dva desetljeća samostalnosti nikad nije imala nego socijalističku vladu u ekonomskom smislu.” Previše toga što sam onomad napisao je još uvijek bolno točno.
Ponedjeljak, 21.6.
KOLIKO SU POTROŠ AČI UŠ TEDJELI TIJEKOM PANDEMIJE?
Koliko su potrošači štedjeli tijekom pandemije? Tko je uvećao svoju ušteđevinu, a tko ju je trošio? BBC prenosi studiju YouGov-a:Â “Rezultati otkrivaju rastući optimizam: kućanstva u većini zemalja očekuju da će imati više za 12 mjeseci nego što imaju trenutno.” Od zemalja u kojima su građani uvećali svoju zalihu gotovine, redom se ističu: Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Š vedska. Š to planiraju s novonastalim zalihama? “Bank of England očekuje najveći boom u potrošnji građana otkako je Margaret Thatcher bila premijerka.” Pa, s Margaret ću i završiti.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
