Kraj mjeseca redovito donosi nove podatke o inflaciji i kamatnim stopama. Provjerite što nam kažu najnovije brojke o rastu cijena te što možemo očekivati u bližoj budućnosti, kao i kako se kreću vodeći indikatori. Donosim savjete kako ne kupiti mačka u vreći i bolje razumjeti financijske izvještaje kroz analizu kvalitete dobiti. Pogledajte i kako je kineska autoindustrija ukazala na slabosti europske industrijske politike te zašto je čelnica ACEA-e, Sigrid de Vries, uputila oštre riječi odgovornima u EU.
Petak, 29.9.
ŠTO NAM GOVORE NAJNOVIJI PODACI O INFLACIJI
Pristigle su prve procjene inflacije za rujan za eurozonu, a samim time i Hrvatsku. U europodručju, stopa inflacije iznosi 4,3 posto u odnosu na rujan prošle godine, a na mjesečnoj razini iznosi 0,3 posto. To je pad u odnosu na 5,2 posto od kolovoza do kolovoza. Po komponentama, rastu cijena najviše je doprinijela hrana, piće i duhanski proizvodi. Za Hrvatsku, inflacija u odnosu na rujan prošle godine po Eurostatovoj metodi HICP iznosila je 7,3 posto. To je pad s kolovoških 8,4 posto. Cijene su u odnosu na mjesec ranije pale za 0,7 posto prema prvoj procjeni.
Zaključci:
- ECB neće dizati. U Njemačkoj inflacija slabi i najmanja je u zadnje dvije godine. I core inflacija pada, što daje dodatni argument da neće biti podizanja u recesijskom okruženju. Euro je čak nešto i ojačao nakon ove objave.
- U Hrvatskoj se pojavio proces dezinflacije na mjesečnoj razini. Unatoč Vladinim mjerama, postoji rast na godišnjoj razini koji se tiče cijena hrane iako globalni indeks cijena hrane pada već neko vrijeme. Toliko o ograničenjima cijena.
- Ovi podaci ne znače da će cijene početi padati. Samo znači da smo zasad uspjeli zauzdati veći rast cijena. Povišene cijene nafte u odnosu na proteklih godinu dana daju nam naslutiti da proces smanjenja stope inflacije neće biti jednostavan.
Četvrtak, 28.9.
KVALITETA DOBITI ILI KAKO NE KUPITI MAČKA U VREĆI
Jedan primjer iz stvarnog života: bio sam angažiran u procjeni vrijednosti dijela poslovanja jednog poslovnog subjekta koje je trebalo izdvojiti. Za taj je segment bio zainteresiran moj klijent. Zatražio sam uvid u detalje poslovanja posljednjih pet godina i naišao na zanimljiv razvoj događaja… Pogledajte kako mi je pomogla analiza kvalitete dobiti – i na koje znakove trebate obratiti pozornost ako sumnjate na to da kupujete mačka u vreći.
Srijeda, 27.9.
NAPETOST SE POVEĆAVA: VODEĆI INDIKATORI U MINUSU
Da se nešto neobično događa s globalnom ekonomijom i da se napetost u sustavu povećava, vidljivo je i iz vodećih indikatora, koji unaprijed najavljuju smjer u kojem bi se trebala kretati ekonomija. Tako je vodeći indikator US LEI pao za 0,4 posto u kolovozu, označivši tako godinu i pol neprestanog pada. “Pad u kolovozu bio je ponajprije uzrokovan slabom razinom novih narudžbi, pogoršanim očekivanjima potrošača, visokim kamatnim stopama i strožim uvjetima kreditiranja”, javlja The Conference Board.
Ni u Europi ne cvjetaju ruže, govore isti indikatori. Isti je izvor spustio prognozu za europodručje s 0,8 na 0,7 posto rasta u 2023. LEI je pao za cijelih 1 posto u kolovozu. U međuvremenu, Kina se suočava s deflacijskom spiralom. Već deveti mjesec zaredom bilježi pad proizvođačkih cijena. To samo govori o slabosti u osnaživanju potražnje, zbog čega cijene nisu pod pritiskom. Zbog problema u njihovoj građevinskoj industriji, cijena željezne rude je u padu. Propuštena plaćanja potakla su ulagače u nove sumnje oko zaraženosti cijelog sektora, a to bi se moglo osjetiti i u našem okruženju. Nedavno sam pisao o poteškoćama na njemačkom tržištu nekretnina.
Profesor Edward Altman, autor Altmanovog Z-Scorea, kazao mi je još u svibnju: “Neizbježno je da će, ako se istovremeno susrećete s usporavanjem gospodarstva i kreditnim stezanjem, mala i srednja poduzeća biti najviše pogođena. Očekujemo da će stope bankrota za sva poduzeća biti povećana, i to od prosječnih prema onima na stresnoj razini, osobito u 2024.” U sektorima gdje bude slabljenja potražnje, a kreditni uvjeti su ionako sve stroži, moglo bi doći do većih poteškoća. Zato treba dobro planirati likvidnost i kontinuirano pratiti pokazatelje u svojoj branši.
Utorak, 26.9.
KAMATNE STOPE ZA PODUZEĆA JAKO RASTU
Kamatne stope za poduzeća, posebice mala i srednja s iznosima do milijun eura, nastavljaju rasti. Ako promotrimo grafikon kretanja šestomjesečnog Euribora i prosječne kamatne stope za poduzeća prema HNB-u, trend je jasno vidljiv. Hoće li se dogoditi “povratak na staro” ili nas čeka neka nova paradigma? I što nam o trošku kreditiranja može reći kretanje prinosa na državne obveznice? Provjerite u ovoj analizi, posebno ako razmišljate o novom kreditu ili refinanciranju postojećih obveza. Napominjem da je u analizi projiciran daljnji rast kamatnih stopa: iako se on naizgled nije dogodio, padale su mahom kamatne stope na kredite do 1 godine i iznad 10 godina. Kamatne stope na kredite ročnosti od 1 do 10 godina su snažno rasle.
Ponedjeljak, 25.9.
KINESKA AUTOINDUSTRIJA PRIJETI EUROPI
Ovo je pitanje postavila generalna direktorica Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Sigrid de Vries. Da situacija ne izgleda dobro za autoindustriju na Starom kontinentu, govori i izravnost kojom je de Vries upozorila na slabosti europske industrijske politike: “Europi nedostaje robustan i koherentan pristup sve oštrijoj stranoj konkurenciji, s potporom vlasti koje spajaju svoju zelenu i digitalnu tranziciju s nacionalnom otpornošću na borben i odlučan način. Kina je na poseban način usmjerila svoj pogled na europsko tržište, s potencijalom da iz temelja promijeni lice europske industrije na koje smo navikli.”
Pogledajmo kako je, pod poznatim europskim imenima, kineska autoindustrija već udomaćena na europskom kontinentu:
- Volvo – vlasnik je kineski Geely i snažno se elektrificiraju (ne prodaju više dizelaše). Drže i sestrinski Polestar.
- MG – vlasnik je kineski SAIC. Prodaju većinom električna vozila.
- Lotus – većinski vlasnik je Geely. Ubrzano se elektrificiraju.
- Pirelli – kod poznatog proizvođača guma, koji se nalaze i na bolidima Formule 1, udio od 45,5 % drži ChemChina.
- Smart – od 2019. je u polovičnom vlasništvu Mercedes Benza i Geelyja te potpuno električni brend.
Kao da izazovi koje nosi kineska autoindustrija nisu dovoljni: Ujedinjeno Kraljevstvo počinje primjenjivati načelo porijekla kod električnih vozila. Kako su baterije mahom kineske, dio europskih vozila bit će podložan uvoznim carinama! Ne čudi što de Vries otvoreno priziva konkurentnije strategije i više slušanja onih čiji život ovisi o odlukama koje se donose. Bruxelles, to je očito, baš i ne gaji stakeholderski pristup kojim se diči: “Pozdravljamo što žamor u hodnicima Bruxellesa postaje sve glasniji: EU treba snažnu industrijsku strategiju koja podiže njenu sposobnost da bude baza za kritične industrije.”
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
