Iz globalne perspektive, vidimo da najveće svjetsko gospodarstvo još uvijek drži glavu iznad vode, ali pod teretom sve većeg javnog duga. To je donijelo i rast prinosa na američke desetogodišnje obveznice. Na razini EU, provjerite koju je opciju iz monetarne trileme odabrala eurozona i kakve to ima implikacije na ekonomsku politiku država članica. U eurozoni i Hrvatskoj primjećujemo i sve slabije kreditiranje: stope rasta kredita najniže su u posljednjih osam godina. Prije reprezentativne pauze, donosim i pregled ponašanja nogometnih klubova u ligama Petice uz analizu njihove potrošnje na transfere. Na koncu, poljoprivredna tema: afrička svinjska kuga. Pogledajte što smo propustili u pripremi za ovu vrstu rizika te kako to možemo ispraviti u budućnosti!
Petak, 6.10.
AMERIČKI RAST PRINOSA NA OBVEZNICE
Američka ekonomija i dalje je vrlo snažna. U rujnu je ponovno stvorila više novih radnih mjesta od očekivanja, 336 tisuća. Time je zadržana stopa nezaposlenosti od 3,8 %. No, ova nadmašena očekivanja potaknula su ponovni rast prinosa na obveznice. Nitko više ne želi kupovati državni dug po starim cijenama i posljedično niskim obećanim prinosima. Traže se veće kamate! Kakve to posljedice ima na cijene dionica, a kakve na male poduzetnike? Više o tome u ovoj analizi.
Četvrtak, 5.10.
MONETARNA TRILEMA I MUKE PO EUROZONI
U teoriji međunarodne ili političke ekonomije poznat je koncept tzv. nemogućeg trojstva ili monetarne trileme. Koju je opciju iz monetarne trileme odabrala eurozona, a gdje bismo mogli svrstati svijet u doba Bretton Woodsa? Doznajte i zašto je Uniji potrebna koordinirana akcija da bi svoje članice ponovno izvela na pravi put. A kao i uvijek, proračunska odgovornost važna samo za države: još je važnija za poduzeća.
Srijeda, 4.10.
NOGOMETNI TRANSFERI: TEKTONSKE PROMJENE U LIGAMA PETICE
Nogometno tržište više nije isto. Nije riječ samo o zovu saudijskih visokih plaća: klubovi drukčije raspolažu novcem od razdoblja prije koronakrize. Primjerice, u sezoni 2019./2020., jedino je Ligue 1 bila u plusu. Danas je financijska disciplina puno raširenija. Koje ostale promjene na nogometnom tržištu možemo zamijetiti i gdje se, prema financijskim podacima o odštetama, nalazi HNL? Saznajte u ovom prigodnom pregledu.
Utorak, 3.10.
AFRIČKA SVINJSKA KUGA: BITI NESPREMAN, TO JE SVE?
Navikli ste već na drevnu maksimu: “Biti spreman, to je sve!” U poljoprivredi, nešto za što smo morali biti spremni jest afrička svinjska kuga. Pojava ove bolesti na našem tlu dodatno ugrožava već načeto svinjogojstvo, u kojem je, prema podacima DZS-a, “u 2022. prisutno smanjenje prirasta svinja za 3,0% uz smanjenje broja zaklanih svinja za 8,5% i neto težine za 8,4%. Broj oprasenih odojaka u 2022. smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za oko 203 tisuće grla (za 12,8%).” Ako ste gledali domaće emisije o agraru ili pratili članke sa specijaliziranih portala, primijetit ćete da oko ove bolesti postoje brojna pitanja na koje nema jasnog i jednoznačnog odgovora, poput onih koje navodi Agroklub:
- Je li meso od zaraženih svinja opasno za konzumaciju, kako kaže savjetnik ministrice? Ili je bezopasno kako Ministarstvo komunicira s medijima?
- Je li smrznuto meso u škrinjama dugoročno opasno za ponovno širenje zaraze?
- Je li zabranjena prerada svinjskoga mesa na OPG-u ili je zabranjen uzgoj svinja izvan kategorije 3 u budućnosti?
- Što proizvođači koji budu željeli nastaviti baviti se uzgojem svinja moraju napraviti u periodu od 12 mjeseci koliko traje zabrana držanja?
RIZICI SU PRISUTNI I U DRUGIM GRANAMA POLJOPRIVREDE
Svega je ovog nadležno Ministarstvo bilo svjesno već godinama, jer je ova bolest prisutna na teritoriju Europske unije još od 2014. Samo od 2014. do 2019. zaraženo je preko 500.000 svinja u EU, a usmrćeno je i više. Dakle, jasni hodogrami i informativne kampanje mogli su uvelike pomoći da uzgajivači znaju na što mogu računati jer na otvorena pitanja, očito, još uvijek nemaju odgovore.
Nadalje, rizik od širenja ove bolesti već je trebao biti uključen u sve poslovne planove uzgajivača otkako je ova prijetnja poznata i ocijenjena značajnom. Ako se bavite poljoprivredom, onda ovakvi rizici trebaju biti dio vaših poslovnih planova te trebate imati predviđene scenarije ako se realiziraju.
Rizici poput ovog nisu prisutni samo u stočarstvu, već i drugim granama poljoprivrede. Tako će, primjerice, vinari kontinentalne Hrvatske u svojim planovima morati računati s rizikom od fitoplazme. Bilo bi dobro da iz ove tužne priče barem nešto naučimo. Ako ništa drugo, onda da ne budemo nespremni.
Ponedjeljak, 2.10.
USPORAVANJE KREDITA SE NASTAVLJA
Usporavanje kreditiranja u eurozoni se nastavlja. Kreditiranje kućanstava je raslo po stopi od samo 1 % u kolovozu, a kreditiranje poduzeća na 0,6 %. To je najsporija stopa rasta još od 2015. Razlog kontinuiranog usporavanja potražnje za kreditima, naravno, dolazi od kampanje ECB-a. U Hrvatskoj, bilježimo velik priljev depozita od turizma te sporiji rast kredita. Krediti stanovništvu rastu, ponajprije zbog subvencija za APN te gotovinskih nenamjenskih kredita. No, što je s kreditiranjem poduzeća i zašto su HNB i Vlada u raskoraku po pitanju procjena rasta? Provjerite ovdje.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
