Ovog smo tjedna dobili dvije važne vijesti, premda se obje tiču prošlosti. Kao prvo, hrvatski gospodarski rast u trećem kvartalu iznosio je 2,8 posto. Kao drugo, inflacija za studeni u europodručju procijenjena je na 2,4 posto na godišnjoj razini, što je puno bolje od očekivanog. Možemo li zadržati ovaj gospodarski rast iako naši vanjskotrgovinski partneri bilježe usporavanje? I zašto su analitičari ECB-a promašili u prognozama inflacije? Ovaj tjedan preminuo je investicijski genij, Charlie Munger: pogledajte što možemo naučiti od njega. Na koncu, tu je osvrt na važnost analize produktivnosti rada, koji je posebno izražen u vrijeme kad plaće brzo rastu, a tržište rada puca po šavovima.
Petak, 1.12.
VANJSKOTRGOVINSKI PARTNERI, RUŠENJE INFLACIJE I NAPUCAVANJE LOPTE
Ovotjedni podaci o tome kako je stopa inflacije u europodručju pala na samo 2,4 posto možda ukazuju na to da bismo mogli meko sletjeti. Nakon objave ovih rezultata, Ekonomski Lab iznio je osvrt o tome kako je niska inflacija iznenadila središnje bankare. Što se, zapravo, dogodilo i koju cijenu plaćamo zbog snažnog rušenja cijena? Zašto nas mora brinuti kako stoje naši vanjskotrgovinski partneri i tko je napucao loptu na tribinu? Više o tome u ovom pregledu.
Četvrtak, 30.11.
NADA U HRVATSKO MEKO SLIJETANJE
Kraj je pretposljednjeg mjeseca u godini, kad nam pristižu brojni važni podaci o stanju hrvatske i europske ekonomije. Jedan od njih čini se posebno važnim za nas: to je podatak o europskom indeksu sentimenta (ESI). Zašto smo po tom indeksu ispred ostatka Europe i možemo li se zbog toga nadati “mekom slijetanju”? Što nam govore drugi svježe objavljeni indikatori, poput inflacije i trgovine na malo? I koliko su rasle kamatne stope na poduzetničke kredite? Pročitajte ovdje.
Srijeda, 29.11.
CHARLIE MUNGER: ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD INVESTICIJSKOG GENIJA
“Velik novac nije u kupnji i prodaji, već u čekanju.” Ova izreka pripada jednom od najpoznatijih, ali i najdugovječnijih investitora koji nas je jučer napustio, mjesec dana prije 100. rođendana. Bio je velik prijatelj i poslovni partner proroka iz Omahe, Warrena Buffetta. Njegovo ime je Charlie Munger.
Slavni dvojac se katkad znao i razilaziti u mišljenjima. Primjerice, Berkshire je prodao svoj udio u Costco Wholesaleu 2020., a Munger je odlučio zadržati svoj privatni udio. Otad je njegov povrat bio 64 posto, uključujući dividende. Pogledajte što možemo naučiti od ovog velikana investiranja i zašto svatko od nas treba svog Charlieja Mungera!
Utorak, 28.11.
BDP JE PONOVNO RASTAO, ALI KAKVA JE PERSPEKTIVA?
Kod podataka o BDP-u, uvijek je dobro imati na umu da se radi o pogledu unatrag: dobivamo podatke o onom što se već dogodilo, a ne o onom što se događa. U trećem kvartalu, odnosno od srpnja do rujna ove godine, realni BDP (korigiran za inflaciju) rastao je za 2,8 posto. Kad promotrimo BDP po rashodnoj metodi, vidimo da je rasla potrošnja kućanstava (3 posto nakon usklađivanja za inflaciju), države (2,1 posto nakon usklađivanja za inflaciju), kao i bruto investicije u fiksni kapital (6,1 posto, pogon EU fondova). Istovremeno, padao je i uvoz i izvoz, i to ponajviše roba. Naime, uvoz roba pao je za 14,8 posto, a izvoz roba za 20,4 posto. Izvoz usluga je isto bio u blagom padu, dok je uvoz usluga rastao. Podsjetimo se: izvoz pomaže rastu BDP-a, a uvoz ga smanjuje.
Znamo da će rasti plaće od 1. siječnja, i to ne samo u javnom sektoru, već i za one s najmanjim plaćama zbog rasta bruto minimalca od 20 posto. To znači da će potrošnja kućanstava rasti. No, ako potražnju ne bude pratila veća domaća ponuda, mogli bismo ponovno doliti ulje na vatru inflacije. Perspektiva će umnogome ovisiti o tome kako ćemo iskoristiti ovo vrijeme većih investicija: održivog povećanja standarda i plaća nema bez rasta produktivnosti!
Ponedjeljak, 27.11.
ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI PRODUKTIVNOST RADA
U vrijeme kad nam kronično nedostaje radne snage, velik je fokus na upravljanje produktivnosti rada. Da bismo razumjeli što se zaista događa s određenim poduzećem po pitanju produktivnosti, potrebno je uzeti u obzir:
- kako se produktivnost rada manifestira s prihodovne, ali i rashodovne perspektive (prihodi i rashodi po zaposlenom)
- kakvo je kretanje ovih pokazatelja kroz vrijeme, kako bismo mogli zapaziti trendove
- uzeti u obzir kretanje ovih pokazatelja kod glavnih konkurenata i prepoznati obrasce, kako bismo mogli objasniti razlike
- promatrati sveukupne troškove rada, umjesto isključivo plaće
- promatrati kompenzaciju vlasnika (dobit) i radnika (plaća) u bruto i neto veličinama, pri čemu obje strane moraju biti adekvatno kompenzirane ako tražimo održivost poslovanja.
Ovu analizu osobito preporučujem poduzetnicima, menadžerima i HR-ovcima. Iz financijskih pokazatelja se sve vidi, pa tako i to kako se odnosimo prema zaposlenicima. Inače, pokazatelje produktivnosti poput ovih možete pronaći na Bon.hr portalu, za koji sam razvio algoritamsku procjenu vrijednosti svih hrvatskih poduzeća.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.