Prošle sam nedjelje gostovao u središnjem Dnevniku HTV-a i osvrnuo se na potrebu spuštanja referentnih kamatnih stopa, inflaciju i gospodarski rast. Nova europska uredba mogla bi skupo koštati trgovce kavom i čokoladom, ali i potrošače – provjerite zašto! Donosim i analizu rasta depozita poduzeća te razloge zašto će produktivnost rada biti vruća tema u narednim godinama. Na koncu, pripremio sam i članak o riziku koncentracije kupaca, u kojem možete pronaći kako se računa i koje posljedice može imati.
Petak, 19.1.
INFLACIJA I PRODUKTIVNOST RADA
Inflacija u Hrvatskoj pada, no i dalje smo iznad europskog prosjeka. Kako je i nedavno komentirao Hrvoje Stojić iz HUP-a, “u okruženju snažnog rasta plaća u hrvatskoj ekonomiji, održivi rast produktivnosti stoga nikad nije bila važnija tema”. Liderov urednik i pokretač, Miodrag Šajatović, ispravno je naznačio: štrajk sudaca od idućeg tjedna paradigmatski je prikaz kako trenutno nije više toliko bitno obećati više znoja, krvi i suza kad jednostavno možete tražiti više novca kao posloprimac.
Moja je teza od nastupa koronakrize bila da će procesi nearshoringa jednostavno odnositi poslove iz Azije (pad izvoza iz Kine s nastupom deflacije) na Zapad, pa i u Hrvatsku. Oni će pak donositi nove poslove, što će stvarati pritisak na plaće. Kad nestanu efekti monetarno-fiskalnih poticaja, a to se upravo događa, ako produktivnost rada ne bude rasla više od plaća, eto goriva za inflaciju. U prijevodu, inflacija će se udobno smjestiti u područje usluga.
U Hrvatskoj je osobna potrošnja na vrlo visokim razinama, pa smo još nekoliko mjeseci u mladom ljetu svega obilja: natprosječnog BDP-a te potrošačkog i poslovnog optimizma, no i povišene inflacije. Koliko će to trajati, ostaje vidjeti. Ako produktivnost rada ne bude snažnije rasla, ne zadugo.
Četvrtak, 18.1.
OTKUD RAST DEPOZITA?
Depoziti poduzeća, posebno oni oročeni, snažno su rasli u posljednjih godinu dana, dijelom i kao posljedica daleko atraktivnijih kamatnih stopa. Naime, prema podacima HNB-a, kamatne stope na oročene depozite poduzeća u studenom rasle su s 0,74 posto u studenom 2022. na 3,39 posto u istom mjesecu 2023.
Rasli su i ukupni depoziti. Dok su poduzeća u studenom 2019. imala oko 8,5 milijardi eura depozita, u studenom 2023. oni su prešli 15,2 milijarde. Što se tiče kredita, analitičari RBA navode: “Iako su usporili krediti za obrtna sredstva (s 4,6% na 2,9%) i krediti za investicije (sa 6,4% na 6,2%), ubrzanje je zabilježeno kod ostalih kredita (sa 7,8% na 10,0%).
Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u prelijevanju viših referentnih kamatnih stopa na domaće tržište kroz rast troškova i pooštravanje uvjeta financiranja.” Je li riječ o tome da poduzeća odustaju od investicija i drže novac na računima kao pripremu za moguću recesiju? Ili pak o učinku fondova EU, gdje poduzeća na račune dobivaju namjenska sredstva za ulaganja?
Detaljnu ću analizu moći provesti sredinom godine, kad budu dostupni financijski izvještaji za 2023. Dotad dobre vijesti stižu od HNB-a: “Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati – smanjen je ukupan iznos neprihodonosnih kredita (NPL), a njihov udio u ukupnim kreditima spustio se s 3% na 2,7%.”
Srijeda, 17.1.
POSLJEDICE NOVOG EUROPSKOG ZAKONA NA TRGOVINU KAVOM I ČOKOLADOM
Katkad načelno dobre namjere mogu prouzročiti loše i nenamjeravane posljedice. Primjer toga je europska uredba o sprječavanju krčenja i propadanja šuma, u prijevodu: Europski zakon o deforestaciji. Uredba uređuje trgovinu proizvodima kao što su goveda, kakao, kava, palme uljarice, guma, soja i drvo. Hoće li zaista postići namjeravane ciljeve i koje bi mogle biti posljedice po europske potrošače, a koje po proizvođače u velikim zemljama izvoznicama, poput Etiopije, Gane ili Obale Bjelokosti? Više pročitajte ovdje.
Utorak, 16.1.
ŠTO JE RIZIK KONCENTRACIJE KUPACA I ZAŠTO JE OPASAN
Popularni serijal o najčešćim financijskim pogreškama počeo sam ovom: “Koncentracija rizika ili sva jaja u istoj košari”. To je pitanje koje svaki bankar postavlja kad sretne potencijalnog ili postojećeg klijenta. Pita se: “Kako je ovaj dužnik raspodijelio ili koncentrirao rizike svog poslovanja?” Ovaj put se koncentriramo na rizik – koncentracije kupaca.
Zbog njega se malim poduzećima često ne isplati poslovati s korporacijama. Isto tako, prevelika koncentracija može značiti i otežano financiranje. Na koncu, ako zanemarite ovaj rizik, problemi vaših kupaca vrlo brzo mogu postati – vaši problemi!
Ponedjeljak, 15.1.
IZ GOSTOVANJA U SREDIŠNJEM DNEVNIKU
U nedjelju sam gostovao u središnjem Dnevniku HTV-a. Komentirao sam novo izdanje narodnih obveznica, snižavanje kamatnih stopa, recesijska kretanja i osobnu potrošnju. Izjavio sam kako “očekujem da će prinos na te obveznice biti nešto niži jer je FED uz ECB najavio snižavanje kamatnih stopa, dakle možemo očekivati pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite”. Jednogodišnji prinos na domaće obveznice trenutno se kreće oko 3,5 posto pa nam to može pružiti oslonac za takva očekivanja.
“Inflacija se ispuhala i nema daljnje potrebe za podizanjem ili držanjem [kamatnih stopa]. Dapače, govorim već neko vrijeme da bi trebalo ranije krenuti [sa spuštanjem] kako ekonomija ne bi krenula u spiralu recesije”, komentirao sam potrebu ECB-a da ovaj put reagira proaktivno. Valja pratiti i situaciju u Aziji. “Događanja na Bliskom istoku, zbog kojih transportni troškovi naglo rastu, sigurno će utjecati na nas. Europa je više pogođena ovim događanjima nego SAD”, obrazložio sam.
Zaključio sam komentarom osobne potrošnje. Ona je jaka u Hrvatskoj i SAD-u, za razliku od većine Europe, gdje potrošački optimizam kopni. Njemačka je, kao srce Europe, onemoćala i pati od recesije. Dijelom je to posljedica loših gospodarskih politika. Situacija u Njemačkoj utjecat će na Hrvatsku: to je glavno emitivno tržište za domaći turizam.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
