Krajem veljače obično dobivamo podatke o gospodarskim kretanjima za prethodnu godinu. Tako je ovaj tjedan bio ispunjen pretežno temama iz makroekonomije i javnih financija, osobito zato što su na EU razini dogovorena nova fiskalna pravila. U ovoj čitanci saznajte kako Hrvatska stoji po pitanju rasta BDP-a, ali i stabilnosti javnih financija. Iz perspektive poduzeća, donosim koristan pregled o tome kako vam pokazatelji aktivnosti ili obrtaja mogu pomoći da utvrdite koliko dobro koristite svoju imovinu. Tjedan sam pak završio raskrinkavajući neprijatelja iz zasjede: skrivene troškove.
Petak, 23.2.
SKRIVENI NEPRIJATELJ VAŠEG USPJEHA
Jedan od najvećih izazova u planiranju i evaluaciji investicija je procjena troškova. I dok je neke, poput troškova nabave strojeva ili zemljišta, relativno jednostavno izračunati, postoje i oni koji nisu tako očiti. Ti skriveni troškovi velik su neprijatelj vaše profitabilnosti i održivosti. Saznajte koji su najčešći među njima te kako ih možete pravodobno prepoznati i umanjiti!
Četvrtak, 22.2.
POKAZATELJI AKTIVNOSTI: KOLIKO DOBRO KORISTITE SVOJU IMOVINU?
Ako uz malo imovine možete generirati puno prihoda, to u pravilu znači da se ta imovina intenzivno i učinkovito koristi. U interesu nam je da koristimo što manje imovine po jedinici prihoda jer imovina ima svoju cijenu, odnosno trošak.
Zato su nam korisni pokazatelji aktivnosti ili obrtaja, posebice kroz više godina i u usporedbi s konkurentima jer sve industrije nisu jednake: “Tipično, maloprodaja (trgovina) je primjer brzog ili visokog obrtaja, dok su turizam, telekomunikacije ili sektori javnih usluga općenito primjeri niskog obrtaja.” Pokazatelji aktivnosti s pojašnjenjima dostupni su na Bon.hr portalu, i to za sva hrvatska poduzeća. Meni je jako zanimljiv posljednji među navedenima: pogledajte zašto!
Srijeda, 21.2.
FINANCIJSKA STABILNOST: USUSRET NOVOM ZADUŽENJU
HNB očekuje 3,8 posto rasta BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine. Moguće je da ćemo vidjeti i preko 4 posto, kako mi je potvrdio i jedan ugledni domaći analitičar. Otkud ove visoke stope rasta i kako možemo iskoristiti veću trenutnu financijsku stabilnost? Je li ulaganje u trezorske zapise povoljno za građane te zašto sam, ipak, kritičan prema novom zaduženju? Više saznajte ovdje.
Utorak, 20.2.
POGLED U RETROVIZOR HNB-A: KRETANJE EKONOMIJE
Nedavno objavljena “Informacija o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima” HNB-a donosi nam podatke o tome kamo se kretalo gospodarstvo u posljednjem kvartalu prošle godine. Naime, “realna aktivnost u europodručju u posljednjem je tromjesečju 2023. stagnirala u odnosu na prethodna tri mjeseca”. Hrvatski bi BDP prema modelu brze procjene mogao biti veći “za 1,0% u odnosu na prethodna tri mjeseca [prema modelu MRGA], a na godišnjoj razini rast bi mogao dosegnuti 3,8%”.
Što se inflacije tiče, slabi utjecaj prethodnih šokova i cijene se polako stabiliziraju. Navodi se da je u “siječnju bilo osobito izraženo smanjenje inflacije cijena usluga (na 7,3% s 8,1% u prosincu 2023.) s obzirom na to da su u siječnju 2023., nakon uvođenja eura, cijene određenih usluga porasle nešto više nego što je uobičajeno”. Mjesečna inflacija mjerena HICP-om iznosila je 4,8 posto za Hrvatsku, a 2,8 posto za europodručje.
Ove se informacije odnose na proteklo razdoblje. Što nas očekuje u ovoj godini? U dokumentu stoji: “Anketni podaci o poslovnom i potrošačkom optimizmu za siječanj upućuju na nastavak povoljnih kretanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i na samom početku ove godine.” Nadalje, “poslovna očekivanja u građevini te posebice u uslužnim djelatnostima poboljšala su se u siječnju u usporedbi s prosincem prošle godine”. To su dobri signali koji znače da se optimizam s kraja prošle prenosi i u ovu godinu.
Premda stojim iza tvrdnje da Hrvatskoj predstoji najbolje desetljeće u njenoj ekonomskoj povijesti, poduzetnici trebaju pažljivo motriti zemlje u okruženju, posebno one s kojima su poslovno povezani. Neke od njih su već u recesiji, a mogla bi im prijetiti i nova, gotovo zaboravljena neman – deflacija.
Ponedjeljak, 19.2.
NOVA FISKALNA PRAVILA ZA EU
Europski parlament i Europsko vijeće dogovorili su reformu fiskalnih pravila koja će vrijediti za države članice. Ona se ponajprije odnose na javni dug i proračunske deficite koji će biti dozvoljeni unutar pravila, kao i na odgovorno upravljanje ovim dugovima kako bi se ispravile makroekonomske neravnoteže.
Pitate se, kako Hrvatska stoji po ovom pitanju? U posljednje vrijeme, jako dobro. Naime, bilježimo značajno smanjenje bruto duga opće države kao udjela u BDP-u, a na koncu trećeg kvartala prošle godine bili smo tek malo iznad 60 posto. Valja ipak napomenuti da ne treba prerano otvarati šampanjac: vidjet ćemo kakva će biti situacija nakon izborne godine. Baltičke zemlje, Bugarska i Rumunjska redom imaju manji udio duga u BDP-u. Dodatno rezanje duga omogućit će nam da trošimo manje na otplatu dugova te smanjimo upliv poreznih i neporeznih davanja u naše novčanike.
Time dodatno smanjujemo percepciju rizičnosti zemlje i pravimo korake prema dodatnom poboljšanju kreditnog rejtinga.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
