U ovom izbornom tjednu kod mene niste mogli puno čitati o politici, već više o industriji. Provjerite slijedi li nam rast cijena metala te što se to neobično događa s plaćama u informatičkim djelatnostima. Za dašak Dalekog istoka tu su razlozi potencijalnog uvođenja carina na kineske automobile te priča o japanskoj metodi – hansei. Na koncu, saznajte zašto banke moraju pomno pratiti kretanje cijena nekretnina!
Petak, 19.4.
ZNAČAJNO USPORENJE RASTA PLAĆA U INFORMATIČKIM DJELATNOSTIMA
Kao što pokazuje nedavni izvještaj DZS-a, rast plaća u informatičkim djelatnostima (područje J prema NKD-u) značajno je usporio u veljači 2024. u odnosu na veljaču 2023. Konkretno, nominalni rast plaća iznosio je samo 1,5 posto u bruto iznosu, odnosno 3 posto u neto iznosu. I ranijih mjeseci su plaće rasle nešto sporijim tempom nego kod drugih. To znači da su u ovoj skupini djelatnosti plaće u zadnjih 12 mjeseci rasle ispod stope inflacije (dakle, realno su padale).
Plaće su u ovim djelatnostima, unatoč tome, prosječno unutar 20 posto najviših plaća u državi. Ipak, kako se radi o plaćama koje se kod nas snažno oporezuju, a zaposleni mogu lako promijeniti sredinu (i poreznu rezidentnost), valja se zapitati: treba li nam zaista viša stopa poreza na dohodak i gubimo li time na konkurentnosti.
Vidimo li onda određeno prelijevanje poteškoća u ovom sektoru iz drugih zapadnih zemalja ili nam zapravo odlaze najplaćeniji ljudi? Da drugu opciju ne možemo isključiti, vidimo na broju zaposlenih u sektoru Informacija i komunikacija. On je blago rastao u odnosu na isto razdoblje lani. Dakle, ne radi se o klasičnom valu otpuštanja. Ako se bavite proizvodnjom ili softverskim uslugama i želite analizu vaših plaća, produktivnosti i konkurentnosti, kontaktirajte me za više informacija.
Četvrtak, 18.4.
ŠTO NAM LTV OMJER GOVORI O IZLOŽENOSTI BANAKA KOMERCIJALNIM NEKRETNINAMA?
Analiza izloženosti banaka nefinancijskim poduzećima vezanim uz poslovne nekretnine (CRE) u Hrvatskoj ističe da plasmani vezani uz poslovne nekretnine čine oko polovicu svih plasmana nefinancijskim poduzećima. To je iznad prosjeka za europodručje, o čemu nam govori nedavna HNB-ova analiza. Provjerite što nam o rizicima govori LTV omjer te zašto se rizici vezani uz cijene nekretnina ne tiču samo banaka u ovom članku.
Srijeda, 17.4.
JAPANSKA PRIČA: HANSEI I OBITELJSKA PODUZEĆA
Nedavno sam natuknuo kako Toyota, za razliku od brojnih europskih proizvođača, nije krenula grlom u jagode. Naime, veliki su proizvođači poput Mercedesa, Forda i General Motorsa najavili velike investicije u baterijska vozila. One će, kako sada stvari stoje, imati puno dulje razdoblje povrata od očekivanog. Akio Toyoda, predsjednik upravnog odbora, nije konvencionalni vlasnik kompanije: njegova obitelj osnivača ima manje od 1 posto vlasničkog udjela.
No, Toyota je zato zadržala nešto izravniju komunikaciju od drugih korporacija i ne boji se razmišljati drukčije. Primjerice, tvrdi kako tržište nije infrastrukturno spremno za baterijska vozila. Njihov model GR Yaris doima se gotovo suludim u vrijeme zelene tranzicije. Ipak, on svjedoči da njihovo vodstvo razumije kako automobili nisu puka prijevozna sredstva.
Postoji još jedan vlasnik obiteljskog poduzeća koji prednjači svojim izravnim pristupom i komunikacijom u fotografskoj industriji. Bez ustručavanja priznaje strateške pogreške ili pokazuje dobre stvari kod konkurenata. To je izvršni direktor SIGMA korporacije: Kazuto Yamaki. Novinari ga otvoreno simpatiziraju jer rado kaže ono što drugi misle, ali se boje ili ne smiju reći.
Primjerice, u ovom intervjuu otvoreno kaže da su pogriješili u komunikaciji s tržištem oko njihovog fotoaparata i ne bježi od poteškoća koje imaju u razvoju novog senzora. Istovremeno, ponosi se time što proizvode isključivo u jednoj japanskoj tvornici i tako zapravo utjelovljuju filozofiju nearshoringa. To im je bilo od iznimne pomoći u koronakrizi.
Ovo priznanje pogrešaka i razmatranje poteza može se pripisati i japanskoj metodi introspekcije – hansei. Ona uključuje skromnost, poniznost i priznanje vlastitih pogrešaka. Ako smo spremni preispitati vlastita uvjerenja i sposobnosti, onda ćemo možda uvidjeti da naši planovi ili strategije imaju određene nedostatke.
Obiteljska poduzeća koja uspiju stvoriti okruženje gdje se može preispitivati strategiju i priznati pogrešku bez teških posljedica i unutarnjih sukoba, mogu ovim pristupom ostvariti značajnu konkurentsku prednost.
Utorak, 16.4.
HOĆE LI SE UVESTI CARINE KINESKOJ AUTOINDUSTRIJI?
Premda je EU 2023. zadržala snažan višak u trgovini novim automobilima od 90,6 milijardi eura, Kina se ističe kao glavni izvor uvoza novih automobila. Naime, kineska je autoindustrija zabilježila rast izvoza u EU od gotovo 40 % u volumenu, ali i vrijednosti. EK je jesenas pokrenula istragu kojom se želi utvrditi trebaju li uvesti carine zbog navodnog dumpinga cijena vozila iz Kine.
Kritičari ovih mjera zovu ih neobjektivnima i neselektivnima (jer i nedavne američke mjere mogu pogodovati američkim vozilima). BMW-ov direktor financija se izjasnio protiv jer pretpostavlja da bi ovakav potez mogao izazvati protumjere. Europski proizvođači, posebno u luksuznom segmentu, mogli bi se suočiti s neugodnim bumerangom. Kina je njihovo važno izvozno tržište. Protumjere bi se mogle proširiti i na proizvođače važnih sustava, kao što je njemački gigant ZF.
Kineska autoindustrija ne spava dok se provodi istraga. Njihov gigant Chery Automobile planira proizvodnju u staroj Nissanovoj tvornici kraj Barcelone. Sastavljanjem vozila na europskom tlu bi se zaobišle eventualne carine. Olaf Scholz je zato u nedavnoj izjavi birao riječi. Implicirao je da je EU otvorena za kineska vozila, ali u ravnopravnoj tržišnoj utakmici.
Nakon što je niz europskih proizvođača revidirao svoje procjene o prelasku na baterijska električna vozila, morat će pronaći novu dobitnu formulu ako žele biti konkurentni na globalnom tržištu. Dio jednadžbe zasigurno leži u većoj opreznosti i boljem praćenju stanja infrastrukture. O tome bi ih zasigurno mogao podučiti izvjesni Morizo-san.
Ponedjeljak, 15.4.
SLIJEDI LI RAST CIJENA METALA?
Nastavljamo pratiti stanje na tržištima metala. Ona su od petka pod utjecajem dodatnih sankcija prema Rusiji. Naime, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranili su 147 godina staroj Londonskoj burzi metala (LME) i Čikaškoj trgovinskoj burzi (CME) prihvaćanje nove ruske proizvodnje aluminija, bakra i nikla proizvedene od 13. travnja nadalje. Time se nadaju usporiti financiranje ruske vojske. No, hoće li to dodatno potaknuti rast cijena metala? I koji bi dodatni faktori mogli potaknuti taj rast u kratkom, ali i dugom roku? Provjerite ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
