Jučer je počeo Euro 2024., a s njime kao da je počela i sezona godišnjih odmora! No, tjedna čitanka će ići dalje još nekoliko tjedana prije ljetne pauze. Osim igara, analiziram i cijene kruha te izazove europske monetarne politike. Saznajte zašto su geopolitički rizici vaša i naša stvar te zašto je BestInvest mnogo više od dodjele nagrada. Na koncu, tu je osvrt na novi rekord u neto profitnoj marži za hrvatska poduzeća. Ipak, jedna vrsta rashoda je drastično rasla: provjerite o čemu je riječ u nastavku!
Petak, 14.6.
KRUHA I IGARA
Danas počinje Europsko prvenstvo. Da ne bi bilo samo igara, već i kruha, pogledajmo koliko stoji pola kilograma bijelog kruha u raznim europskim zemljama. Na mapi se može zamijetiti da je cijena viša prema sjeveru i zapadu, a niža prema jugu i istoku. Zemlje koje proizvode znatnije količine žita u pravilu imaju jeftiniji kruh. Najviše su cijene, prema ovom izvoru, u skandinavskim zemljama, Švicarskoj i Austriji. Najjeftinije ćete proći na istoku: od Rusije i Ukrajine do susjedne Srbije i Crne Gore.
Indikativno je da je kruh skuplji u Sloveniji nego u Irskoj, UK, Španjolskoj ili Portugalu. No, naravno, ove crowdsourceane cijene ne mogu uzeti u obzir i kvalitetu samih namirnica ili indeksirati prema mjestu prodaje, jer nije isto kupujete li u artisan pekarnici ili velikom lancu. Ovakve usporedbe ipak mogu biti korisne kad pretražujete cijene određenog proizvoda kojeg razmišljate izvoziti na nova tržišta. Znati kakve su cijene i kupovne navike u tim zemljama može biti od presudne važnosti za uspjeh.
A kako će Hrvati ovog ljeta kotirati na europskom nogometnom tržištu? Navijački i od srca, predviđam najmanje polufinale.
Četvrtak, 13.6.
ECB ĆE SE NAČEKATI SA SMANJENJIMA, FED JE SVE OPREZNIJI
Nakon što je FED reducirao svoje planove za ublažavanje monetarne politike, ECB ima dodatan razlog za oprez pri daljnjem smanjenju kamatnih stopa. Naime, nakon najnovijih inflacijskih podataka, FED planira samo jednom smanjiti stope ove godine. To bi moglo oslabiti euro. Prema izjavi Jeromea Powella, razlog zašto FED neće smanjiti kamatne stope više od jednom je što žele biti sigurni da je put prema 2 posto inflacije održiv. Powell je naglasio da su trenutni ekonomski pokazatelji, uključujući rast BDP-a i inflaciju, još uvijek takvi da zahtijevaju oprez u smanjenju kamatnih stopa.
Povećane projekcije inflacije za 2024. i 2025. ukazuju na potrebu za zadržavanjem viših kamatnih stopa kako bi se osigurala stabilnost cijena. FED je zadržao raspon kamatne stope na 5,25-5,5 % na sedmom uzastopnom sastanku, održanom u srijedu. Kad bi budućnost donijela jači dolar, odnosno slabiji euro, to bi moglo utjecati na višu cijenu energenata i time posljedično višu inflaciju u eurozoni.
ECB, iako nezavisna, pažljivo prati poteze FED-a i prošli tjedan se nije htio obvezati na novo spuštanje. Treba reći da je jučerašnja inflacija, koja je usporila na 3,3 posto (YoY), bila manja nego se očekivala, no FED ne gubi oprez. Mjesečna je inflacija (MoM) ostala nepromijenjena, što zasigurno doprinosi oprezu vodećeg monetarnog policajca. Istovremeno, američki bi BDP trebao rasti 2,1 posto ove godine.
O takvom rastu eurozona zasad može samo sanjati.
Srijeda, 12.6.
ZAŠTO JE BESTINVEST MNOGO VIŠE OD DODJELE NAGRADA
Pratim već četiri godine kako BestInvest polako raste, premda riječ polako možda nije najtočnija! Na četvrtom izdanju, BestInvest 2024., dobili smo nove pobjednike koji nam predstavljaju jednu drukčiju Hrvatsku. Kao što sam ranije pisao, privatna su ulaganja ključna u ubrzanju ekonomskog rasta.
Zato je BestInvest mnogo više od dodjele nagrada, jer doprinosi promociji privatnog financiranja i transformaciji domaćih poduzeća. Ipak, provjerite pobjednike: ako već niste, za njih ćete vrlo vjerojatno čuti u godinama koje dolaze!
Utorak, 11.6.
KOLIKO JE TKO PROFITIRAO U 2023.
Nedavno pristigli financijski izvještaji za 2023. godinu pokazuju nam nekoliko vrlo važnih trendova. Naša su poduzeća ostvarila rekordnu neto profitnu maržu od 5,4 posto, nadmašivši time dosadašnji najbolji rezultat iz 2022. Kako ispravno naznačuje članak s Bon.hr portala, “rast kamatnih stopa bio je vidljiv u povećanju rashoda za kamate s 1,1 na 1,6 milijardi eura, što podcrtava važnost kvalitetnog upravljanja dugom.”
Za ovaj rast rashoda za kamate nisu, naravno, krive banke, već podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a, koji je pak uslijedio nakon dizanja FED-a, u pokušaju zauzdavanja inflacije. Kod nas je kamatni prijenos čak bio najmanje izražen u čitavoj Europskoj uniji. Rast kamatnih stopa u drugim je zemljama bio viši.
Konačno, naši su poduzetnici uspjeli radnicima podići plaće znatno iznad razine inflacije, odnosno oko 15 posto. Sve ovo pokazuje da smo u najboljem desetljeću naše ekonomske povijesti. Nadam se da ćemo ovaj zamah uspjeti što bolje iskoristiti.
Ponedjeljak, 10.6.
GEOPOLITIČKI RIZICI: BITI SVJESTAN, TO JE SVE
Ne živimo na izdvojenom otoku, već u duboko povezanoj svjetskoj ekonomiji gdje su geopolitički rizici stvarni. Ono što se događa u Nihonbashiju, Eccles Buildingu, istočnom Frankfurtu ili Threadneedle Streetu nas se itekako tiče. Tamo se, naime, odlučuje o monetarnim pravcima najsnažnijih svjetskih ekonomija. Valja pratiti i fiskalne politike tih zemalja, pa i njihove parlamentarne izbore. Oni su sinoć najavljeni u Francuskoj, s kojom gajimo sve snažniju povezanost. Kupili smo Rafale, istarski ipsilon završava Bouygues, a premijera ćete često sresti s njihovim predstavnicima vlasti. No, Francuska je pred sve većim ekonomskim izazovima. Na donjem grafikonu iz kolumne Johna Authersa vidimo da francuski burzovni indeks stoji sve lošije u usporedbi s europskim prosjekom.
Nadalje, francuska 10-godišnja obveznica prije godinu dana bila je na oko 2,4 posto, isto kao i njemačka. U ponedjeljak se njemačka 10-godišnja obveznica nalazila na 2,67 posto, dok je francuska skočila na 3,19. Za usporedbu, hrvatska je nešto ispod 3,3 posto, prema podacima Trading Economicsa. Nije nevažno koji će smjer Francuzi odabrati na izborima i hoće li strateške ekonomske odluke donositi razboriti ljudi.
Dobri odabiri znače dobre ekonomske vijesti. A loši? Sjetimo se samo primjera njemačke “zelene tranzicije”, gdje je nuklearke zamijenio – ugljen. Ta je pogrešna energetska strategija imala posljedice na brojna poduzeća, i velika i mala. Zato treba biti svjestan što se događa i gdje se nalaze vaši geopolitički rizici. Dakle, ako imate dobavljače ili kupce iz Francuske, njihovi su izbori – i vaša stvar!
Izvor: John Authers, Bloomberg Opinion
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
