Kraj drugog kvartala ove godine obilježen je nogometom, pa sam prigodno iznio detalje naše ekonomske i nogometne povezanosti s Italijom. Komentirao sam i ulogu profitnih marži u zadržavanju radne snage te nove procjene vrijednosti hrvatskih poduzeća. Provjerite zašto bismo u ovom kvartalu mogli vidjeti usporavanje ekonomske aktivnosti te s kojim se izazovima suočavaju BiH poduzeća u intervjuu za lokalni portal Financa.ba.
Petak, 28.6.
PODUZETNICI MORAJU RASTI SA SVOJIM PODUZEĆEM
Povodom skorašnje poslovne konferencije u Mostaru, dao sam intervju za BiH portal financa.ba. Dotaknuli smo se izazova, prilika i poteškoća s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici. Istaknuo sam da, ako je poduzeće “krenulo kao mali obrt, onda ga ne možemo jednako voditi kao i kad naraste u, primjerice, srednje poduzeće“. Dodao sam da “mnogi poduzetnici imaju izvrsne ideje i energiju, ali im nedostaje znanje o tome kako učinkovito upravljati financijama, što često rezultira problemima u poslovanju”.
Istina, financije nisu jedine važne: poduzetništvo traži gotovo renesansnu širinu, ali zato je dobro potražiti pomoć stručnjaka. Što se monetarne politike tiče, upozorio sam da motivacija ECB-a za smanjenjem kamatnih stopa “leži u pokušaju poticanja gospodarskog rasta i suzbijanja deflacije koja se već pojavila u dijelu proizvođačkih cijena. Inflacija je, s druge strane, prešla u područje usluga i neće ju lako biti suzbiti. S obzirom na to da je u EU niži ekonomski rast u odnosu na SAD, ECB mora paziti da ne uđe u zonu jakog slabljenja eura u odnosu na dolar prevelikim smanjenjem stopa.”
Spomenuli smo i ekonomske izazove i prilike u BiH, uvođenje ESG-a i umjetnu inteligenciju. Više o konferenciji u Mostaru uskoro.
Četvrtak, 27.6.
USPORAVANJE EKONOMSKE AKTIVNOSTI U DRUGOM KVARTALU?
Kako ocjenjuje HNB u svojoj redovitoj publikaciji, “Makroekonomska kretanja i prognoze”, moguće je usporavanje ekonomske aktivnosti (pad BDP-a) u Hrvatskoj za drugi kvartal ove godine, koji je upravo na izmaku: “Valja spomenuti kako je, za razliku od potrošačkog optimizma, kretanje pouzdanja poduzeća u većini djelatnosti tijekom travnja i svibnja bilo relativno nepovoljno, što može upućivati na određeno usporavanje ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju 2024.
Tako je posebno primjetan snažan pad pouzdanja u industriji, pri čemu se njegova razina smanjila ispod dugoročnog prosjeka. Osim toga, smanjio se i optimizam poduzeća u trgovini i uslugama, dok je u građevini stagnirao na razini prethodnog tromjesečja, no i nadalje se u tim djelatnostima nalazi vidljivo iznad dugoročnih prosjeka.” Pad industrijskog optimizma, između ostalog, odraz je i relativno nepovoljne situacije u okruženju.
Naši glavni vanjskotrgovinski partneri ne stoje sjajno po pitanju BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Usporavanje ekonomske aktivnosti vidljivo je u Njemačkoj i Austriji. Italija skromno raste, dok Slovenija, BiH i Mađarska bilježe umjereni rast. Izvoznici, stoga, trebaju pažljivo kalibrirati svoja očekivanja prema stanju na ključnim vanjskim tržištima i prilagoditi svoje poslovne planove dostupnim informacijama o poslovnom optimizmu. BDP je, na koncu, pokazatelj prošlih vremena, a za kvalitetne poslovne odluke trebamo vodeće (eng. leading) pokazatelje, koji nam govore o tome što će se dogoditi, a ne ono što se već dogodilo.
Upozorenje: cijena kuglice sladoleda nije vodeći ekonomski pokazatelj.
Srijeda, 26.6.
STIŽU NOVE PROCJENE VRIJEDNOSTI PODUZEĆA
Bon.hr portal, za koji sam razvio metodologiju procjene vrijednosti za sva hrvatska poduzeća, najavio je nove procjene vrijednosti koji koristi financijske podatke iz izvještaja za 2023. godinu. U novoj će verziji certifikata uključiti i procijenjenu prodajnu vrijednost za 100 % udjela u vlasništvu, što bi moglo biti veoma korisno za poduzetnike koji žele prodati svoje poduzeće, zatim investitore, menadžere, osoblje koje priprema ESOP, kao i sve druge dionike. Ovom sam prilikom iznio svoja očekivanja po pitanju najnovijih procjena:
“Zbog većih profitnih marži na sistemskoj razini (rast s 4,5 % u 2022. na 5,4 % u 2023.) te povećanja udjela poduzeća koja su poslovala s dobiti na čak 70 posto, očekujem rast procijenjenih vrijednosti poduzeća. To očekujem unatoč rastu troškova financiranja te padu udjela izvoza u ukupnim prihodima, koji su načelno negativni faktori. Kako analiza procjena vrijednosti još nije završena, vidjet ćemo je li ova pretpostavka točna tijekom sljedećeg mjeseca.”
Ako vas zanima dobiti procjenu vrijednosti za svoje poduzeće, na ovoj poveznici možete naručiti svoj certifikat uz posebne, akcijske uvjete.
Utorak, 25.6.
VEĆA DOBIT – VEĆA ZAPOSLENOST?
Povećane profitne marže igraju ključnu ulogu u zadržavanju radne snage u poduzećima. Prema istraživanju ECB-a, profitne marže poduzeća znatno su porasle nakon pandemije, što je omogućilo poduzećima veću financijsku stabilnost i kapacitet za zadržavanje radnika, čak i u uvjetima pogoršanih ekonomskih izgleda. Procjenjuje se da povećanje profitnih marži od 1 postotnog boda povećava udio poduzeća koja zadržavaju radnu snagu za oko 0,2 postotna boda.
Ovaj učinak bio je najintenzivniji u sektoru građevinarstva, gdje je povećanje profitnih marži imalo najveći utjecaj na zadržavanje radne snage. Ovo zadržavanje ne samo da smanjuje troškove povezane s ponovnim zapošljavanjem i obukom novih radnika, već osigurava kontinuitet poslovanja i zadržavanje ključnih vještina unutar poduzeća. Stoga su više profitne marže ključan faktor koji poduzećima omogućuje bolje upravljanje radnom snagom i održavanje stabilnosti u nesigurnim vremenima. Sve bolje poslovanje, naravno, nije došlo samo od sebe, a uspjeh je rijetko slučajan. Uspješna poduzeća su ona koja dobro planiraju i kontroliraju svoje poslovanje.
Kako bi se reklo: biti spreman, to je sve!
Ponedjeljak, 24.6.
EKONOMSKA I NOGOMETNA SURADNJA S ITALIJOM
U ponedjeljak smo, kao deveta svjetska nogometna sila, igrali protiv susjedne, 10. reprezentacije s FIFA-ine liste. Italija, prema Transfermarktu, vrijedi 705,5 milijuna eura, naspram hrvatskih 327,7 milijuna. Koliko smo trgovinski, a koliko nogometno povezani?
Italija broji 58,8 milijuna stanovnika, a BDP per capita iznosi 39.580 USD. Rast BDP-a u 2023. iznosio je mršavih 0,9 posto. Naš i talijanski gospodarski rast je u ovom stoljeću vrlo snažno koreliran. Najznačajnije zemlje izvoza za Italiju su Njemačka (12 %), SAD (11 %), Francuska (10 %), Španjolska (5,4 %) i Švicarska (5 %). Hrvatska čini 0,91 % talijanskog izvoza. Italija najviše uvozi iz Njemačke (15 %), Kine (8,1 %), Francuske (7,9 %), Nizozemske (6,2 %) i Španjolske (5,6 %). Hrvatska čini 0,5 % talijanskog uvoza.
Uz Njemačku, Italija je drugi najvažniji hrvatski trgovinski partner, premda je u 2023. zabilježen manji pad. U Italiju izvozimo ponajviše kukuruz, ogrjevno drvo u oblicama, cjepanicama, granama (!), zatim drvo obrađeno po dužini, pšenicu i suražicu te ostale legirane čelike. Iz Italije uvozimo naftna ulja te ulja dobivena iz bitumenskih minerala, zatim čarape (pletene ili kukičane), jahte te valjane proizvode od željeza ili nelegiranog čelika.
Koliko nogometno surađujemo? U hrvatskim ligama igraju četiri Talijana, nijedan u HNL-u. U Italiji pak igraju 64 hrvatska nogometaša, 9 u Serie A, a 10 u Serie B. Najvrjedniji među njima je Mario Pašalić s 13 milijuna eura. U reprezentaciji igraju i Marin Pongračić, Martin Erlić te ozlijeđeni Nikola Vlašić. Iskustvo igranja u Italiji u ovoj reprezentaciji imaju i Ivušić, Brozović, Kovačić, Pjaca, Perišić, Budimir i Petković.
Prošla tri ogleda završila su identičnim rezultatom, 1:1, spomenuo sam u ponedjeljak. Nismo uspjeli pobijediti aktualne europske prvake ni četvrti put.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
