Pretposljednja tjedna čitanka prije ljetne pauze donosi aktualni komentar europske i domaće inflacije, kao i osvrt na suradnju s novom predsjedavajućom zemljom EU. Tu je upozorenje na važnost koju ima elektroenergetska infrastruktura u energetskoj tranziciji, kao i novi komentar za Lider. Na koncu, provjerite s kojim se štetnim kognitivnim pristranostima bore poduzetnici te kakve posljedice mogu imati na vaše poslovanje.
Petak, 5.7.
KAKO IZBJEĆI ŠTETNE KOGNITIVNE PRISTRANOSTI
Kognitivne pristranosti nisu uvijek neprijatelj. Ti su mehanizmi nerijetko način da naš mozak ne postane preopterećen stalnim i zahtjevnim odlučivanjem. Ako su mehanizmi zdravi, oni su slični vrlinama ili krepostima. S druge strane, postoje i kognitivne pristranosti koje mogu biti štetne za vaše poslovanje jer vas sprječavaju da jasno vidite situaciju i donesete ispravnu odluku. Više o najčešćim štetnim kognitivnim pristranostima i načinima njihova izbjegavanja čitajte ovdje.
Četvrtak, 4.7.
GDJE NAJČEŠĆE ZAŠKRIPI S FINANCIRANJEM
U ovotjednom intervjuu za Lider iznio sam gdje najčešće zaškripi kod financiranja malih poduzeća. Tako sam naveo da je jedna od “najčešćih pogrešaka prekomjerno zaduživanje, odnosno posezanje za kreditima bez jasnog plana otplate. Treba održavati zdravu ravnotežu između vlastitih i pozajmljenih sredstava”. S tim je povezano i kršenje zlatnog pravila financiranja: “dugotrajna imovina treba [se] financirati dugoročnim izvorima financiranja (vlastiti kapital poduzeća i dugoročne obveze)”.
Kod velike većine poduzeća, radni kapital mora biti pozitivan. U suprotnom, dogodit će se problemi s likvidnošću. Provjerite koje sam dodatne pogreške kod financiranja istaknuo kod malih poduzetnika te kako tome možete doskočiti.
Srijeda, 3.7.
ZABORAVLJENA ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Kako navodi Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, “očekuje se da će potrošnja električne energije u EU-u do 2030. porasti za oko 60 %”. Zvuči drastično, zar ne? U istom članku navode da je “40 % naših [europskih] distribucijskih mreža starije od 40 godina”. Za to su potrebna “ulaganja u iznosu od 584 milijarde EUR”. Dovoljno?
Nedavno dogovoreni cilj REPowerEU želi proizvesti 42,5 % energije iz obnovljivih izvora, što ima dalekosežne posljedice na elektroenergetske sustave. Kako navodi think-tank Ember, “analiza planova za [elektroenergetsku] mrežu pokazuje da bi planirani razvoj prijenosne mreže mogao biti nedostatan za rast obnovljivih izvora koji je potreban kako bi se dosegnuli ciljevi energetske politike“. O čemu je riječ? Ako gradite nove kapacitete, primjerice vjetroelektrane, onda elektroenergetska infrastruktura treba povezati nove proizvodne kapacitete s potrošačima.
Ako na mjestu proizvodnje nema mreže, ti će kapaciteti ostati neiskorišteni. Velik izazov za mrežu bit će i punionice vozila kao nova mjesta potrošnje te novi kapaciteti koje će zahtijevati masovni prijelaz transportnih potrošača s fosilnih goriva na električnu energiju. Emberova analiza dodaje da je iznos potrebnih ulaganja kojeg navodi EK značajno podcijenjen u odnosu na stvarne potrebe, kao i trenutni tempo ulaganja pojedinih zemalja.
Dakle, nije samo riječ o izvorima: nama je, prije svega, potrebna elektroenergetska infrastruktura kako bismo te kapacitete mogli i koristiti.
Utorak, 2.7.
UPORNA INFLACIJA U PODRUČJU USLUGA
Kako javlja Eurostat u aktualnom priopćenju, inflacija je u lipnju u eurozoni iznosila 2,5 posto prema prvoj procjeni. To je pad u odnosu na 2,6 posto, koliko je iznosila u svibnju. Pritom je temeljna inflacija (bez hrane i energije) iznosila nešto viših 2,9 posto, što još uvijek pruža razloge za brigu ECB-a. Isto tako, ako promotrimo mjesečnu stopu inflacije usluga, ona je rasla značajnih 0,6 posto. Ta je inflacija uporna, gotovo tvrdoglava: teško je izaći iz kruga uzastopnih usklađivanja troškova i plaća.
U Hrvatskoj smo bilježili 3,4 posto prema HICP-u, što je niže nego u, primjerice, Belgiji ili Španjolskoj, ali više no u Sloveniji, Italiji ili Austriji. Brine mjesečna stopa inflacije od 0,8 posto, premda to nije neuobičajeno u vrijeme ljetne sezone. Ako povišena stopa inflacije i dalje bude praćena značajnijim realnim stopama rasta, taj trade-off ima smisla, ali valja biti oprezan. Prema IPC-u, domaćoj metodologiji koju objavljuje DZS, inflacija je pala na 2,5 posto. I tu vidimo značajan rast cijena usluga.
Razlike između ove dvije metodologije, HICP-a i IPC-a, možete pronaći ovdje.
Ponedjeljak, 1.7.
EKONOMSKA SURADNJA S NOVOM PREDSJEDAVAJUĆOM U EU
Predsjedanje Europskom unijom preuzela je Mađarska. Naši su susjedi zasigurno dobro poznati onima koji žive blizu Mure i Drave, no što je s ostatkom Hrvatske? Koliko ekonomski surađujemo i možemo li to unaprijediti?
S površinom od 93.030 km2, Mađarska je dom nešto više od 9,5 milijuna ljudi. Njihov BDP per capita je vrlo sličan hrvatskom, no mađarsko je tržište značajno veće zbog brojnijeg stanovništva. Najznačajnije zemlje izvoza za Mađarsku su Njemačka (26 %), Italija (5,8 %), Rumunjska (5,3 %), Slovačka (5 %) i Poljska (4,6 %). Hrvatska čini svega 1,6 % mađarskog izvoza. Mađarska najviše uvozi iz Njemačke (23 %), Kine (6,6 %), Austrije (6,1 %), Poljske (5,9 %) te Slovačke i Južne Koreje (po 5,4 %). Hrvatska čini samo 0,8 % mađarskog uvoza!
Kod Hrvatske je situacija drukčija: Mađarska je četvrta po redu od uvoznih zemalja sa 6,5 posto udjela. Kao destinacija izvoza, zauzima peto mjesto sa 6,9 posto. Naš je izvoz u Mađarsku drastično pao prošle godine, tako da smo, umjesto dostizanja ravnoteže, pali u minus u robnoj razmjeni od gotovo milijardu eura. Gotovo polovica izvoza u Mađarsku u 2021. činila su naftna ulja, a desetak posto električna energija. Mali udio imali su proizvodi poput gnojiva, svinja i plina. Dakle, većinom smo surađivali u energetskoj domeni. Što se tiče uvoza iz Mađarske, u 2021. to su bili električna energija (oko 12 posto), lijekovi (oko 9 posto), naftni plinovi, automobili te medicinski pripravci (krv, cjepiva, toksini).
Postoji li više prostora za napredak? Svakako. Vidimo kako susjedne Rumunjska i Slovačka, pa čak i udaljenija Poljska imaju daleko veću razmjenu od Hrvatske, što je šteta, osobito zato što smo odnedavno dio istog, Schengenskog prostora.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.