Nakon popularnog prvog dijela osvrta na najčešće financijske pogreške, ovaj tjedan donosim i očekivani drugi dio. Provjerite i zašto je važno što europske junk obveznice po prvi puta nude prinos ispod stope inflacije. Nadalje, vrijeme za jeftini dug bliži se kraju: o tome izvještaj s američkog tržišta. Vraćaju se i isplate dividendi, očekuje se drugi najveći iznos svih vremena. U Hrvatskoj, dobre vijesti s fiskalizacijom i noćenjima. Čini se da se turizam oporavlja, a i ostale djelatnosti se dobro drže. Provjerite detalje!
Petak, 10.9.
EUROPSKI JUNK PRVI PUT S PRINOSOM ISPOD STOPE INFLACIJE
Dok rejting agencije umanjuju vjerojatnost viših stopa rasta BDP-a u SAD-u, bivša čelnica FED-a i sadašnja čelnica američkog Treasurya, J. Yellen, govori o mogućnosti bankrota SAD-a u listopadu. Čelnica europske središnje banke Lagarde govori da ECB ne ide u usporavanje, nego tweak (uštimavanje, a ne usporavanje).
Ovaj se tjedan prvi put dogodilo da ulaganje u visokorizične obveznice nosi manji prinos od stope inflacije. Zašto je to važno? Time se narušava odnos rizika i nagrade. Racionalni ulagač želi kompenzirati visok rizik s višom nagradom. Konkretno, govorimo o tzv. junk obveznicama ili obveznicama s visokim prinosom (high yield bonds). S obzirom na iskustvo iz prethodne krize, središnje banke odlučile su napraviti što god treba (“whatever it takes”), da parafraziramo bivšeg čelnika ECB-a Marija Draghija i sadašnjeg talijanskog premijera.
Nažalost, očito je da se oni koji upravljaju fiskalnim i monetarnim sustavima nisu htjeli voditi načelima Margaret Thatcher, da se ekonomija treba voditi poput kućnog budžeta. Tako su odlučili iskoristiti čitav monetarni arsenal kako niti jedan dio tržišta ne bi bio uskraćen za nužnu likvidnost. Osobito je to bilo izraženo u nezapamćenoj kupnji duga, što državnih, što korporativnih obveznica. Ovaj eksperimentalni usklik sigurno ima i nastavak “whatever it costs”. Više o tome u izvještaju FT-a.
Četvrtak, 9.9.
JEFTINI DUG NAPRAVIO PUNI KRUG
Vrijeme za jeftini dug polako dolazi kraju. Mnoge kompanije žure se zbog toga i traže povoljni dug. Na američkom tržištu, brojne kompanije “love” kupce dužničkih papira prije nego što era jeftinog novca stigne kraju, a kamatne stope počnu rasti. Investitori su puni likvidnosti, pa žele ulagati prije nego nastupe bilo kakvi događaji koji bi mogli povećati volatilnost, prenosi Bloomberg.
A vi, znate li koju biste kamatnu stopu na kreditni dug trebali plaćati? Je li vaš dug jeftini dug, ili je skup s obzirom na vaše kapacitete? Nudim izračun ove kamatne stope, za vas, vaše konkurente ili partnere. Ona vam može biti osobito korisna kad razmatrate novo zaduživanje, refinanciranje ili jednostavno želite znati svoju kreditnu sposobnost.
Srijeda, 8.9.
NAJČEŠ ĆE FINANCIJSKE POGREŠ KE: DRUGI DIO
U prošlotjednom smo nastavku počeli sastavljati listu u kojoj se nalaze najčešće i najveće financijske pogreške. Tijekom svoje karijere u bankarstvu i konzaltingu prepoznao sam da je većina krivih poteza koje vuku poduzetnici međusobno slična. Nemojte i vi upasti u iste zamke! Jedna od onih koje su potencijalno najskuplje je da budete – prejeftini. I u drugom nastavku naveo sam mnogo primjera iz prakse u kojima biste mogli prepoznati sebe ili kolege poduzetnike. Zato vam i njega najtoplije preporučujem.
Utorak, 7.9.
PROŠ LI SMO 75% NOĆENJA IZ 2019.
InterCapital prenosi vijest HTZ-a, da smo u prvih 8 mjeseci ove godine prešli tri četvrtine broja noćenja iz 2019. Točnije, bilježimo 10,7 milijuna dolazaka i 67,94 milijuna noćenja. Samo u kolovozu smo zabilježili 30,7 milijuna noćenja, što je 93% rezultata iz 2019.
No, kao što svi znamo, noćenja nisu presudna. Najvažnija je turistička potrošnja i njena struktura, a podaci o fiskalizaciji ukazuju na to da je ona još veća nego prije dvije godine. Posljednji dostupni podaci o fiskalizaciji govore da smo u usporedivom razdoblju, od kraja veljače do prvog tjedna rujna, imali 2,7% viši iznos računa 2021./2019. Premda u to valja uračunati i inflaciju, kako pokazuje Ivica Brkljača, ona ne utječe znatno na činjenicu da smo se vratili.
Ponedjeljak, 6.9.
DIVIDENDE SE VRAĆAJU
Ako poduzeća dobro posluju, treba isplaćivati dobit, odnosno dividende investitorima: činiti suprotno bi bila jedna od najčešćih financijskih pogrešaka. “Globalne su kompanije toliko pune novca da se utrkuju u tome da vrate dividende, donosi globalna studija Janus Henderson Investors. Očekuje se da će isplate dosegnuti 1,39 trilijuna dolara ove godine, što je drugi najveći iznos svih vremena, pišu upravitelji novčanog poslovanja predvođeni Benom Lofthouseom. (…)Â Prilagodba je za značajan dio njih bila brža nego što se očekivalo, a državni programi potpora u tome su bili od pomoći”, prenosi kanadski Bloomberg.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
