Prijelomna vijest odjeknula je u četvrtak: Doing Business prisilno je umirovljen nakon dokaza o namještanju rezultata. Krakovi su hobotnice napravili izmjene, ali one su potaknute od glave. Osim toga, pročitajte i koje procese je potaknuo rast vozarina te što trebate činiti, ako već niste. Obilježili smo i 13 godina od početka Velike financijske krize 2008., analizirali utjecaj povećane inflacije u SAD-u te se dotaknuli jedne uspješne hrvatske aviokompanije. Ova i druga čuda upoznajte u svega nekoliko minuta u sljedećim retcima!
Petak, 17.9.
DOING BUSINESS ZATVORIO BUTIGU
Ugašen je Doing Business, kojom su se ravnali mnogi političari, ali i investitori. Š to se, zapravo, dogodilo? Još 2017., usred kampanje povećanja kapitala, preliminarni su rezultati pokazali pad Kine na ljestvici za čak sedam mjesta. Istovremeno, Svjetskoj banci trebala je podrška svih ključnih dionika kako se ne bi napustio koncept multilateralizma.
Nekoliko telefonskih poziva, e-mailova i razgovora kasnije, pronađen je način da do pada ne dođe. Sličan scenarij dogodio se i kod Saudijske Arabije, a Azerbajdžan je došao na crnu listu i ciljano su mu umanjene ocjene jer je imao previše visok rejting. Više o tome možete pročitati u izvještaju WilmerHalea, čiji puni tekst možete pronaći ovdje.
Najopasnije od svega? Pritisci su izvršeni na tadašnjeg predsjednika Kima, kao i na tadašnju izvršnu direktoricu Svjetske banke, a danas izvršnu direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalinu Georgievu. I dok alati poput Doing Business imaju svoju svrhu, ovakvi slučajevi opravdano povećavaju sumnjičavost u njihovu objektivnost. Je li trebalo ugasiti sve? Velimir Š onje to izvrsno sažima: “Iako WilmerHaleov izvještaj na kraju iznosi preporuke kako poboljšati sustav upravljanja sustavom pokazatelja Doing Business u Svjetskoj banci, vodstvo institucije odlučilo je ubiti vola zbog šnicle i — ukinuti Doing Business.”
Četvrtak, 16.9.
RAST VOZARINA POTAKNUO BRODOGRADNJU I NEARSHORING
Rast vozarina i manjak plovila potaknuo je potražnju i za novim brodovima. No, pitanje je koliko se oni mogu brzo izgraditi: novi kontejnerski brod treba dvije do tri godine do porinuća. Ponuda brodova je, dakle, u kratkom roku fiksna. U tom razdoblju vjerojatno će se rast vozarina preliti i na rast cijena proizvoda koji se dopremaju kontejnerskim brodovima te onih proizvoda koji za proizvodnju trebaju dijelove iz dalekih zemalja. Time bi se mogao pojačati efekt koji se zove – nearshoring.
Naime, kompanije će pokušati umanjiti svoju izloženost rizicima zastoja u opskrbi i povećanja cijena vozarina tako da pokušavaju pronaći dobavljače iz bližih zemalja. Najbolje iz susjedstva! Takvo je postupanje, gdje nisu svi dobavljači iz istog područja i gdje se oni mogu nadomjestiti u slučaju potrebe, razborito u ovakvim okolnostima. Trošak jednom izgubljenog kupca često je previsok da bi opravdao odgađanje nearshoringa. Maksima “kupujmo hrvatsko” možda se vraća na velika vrata.
Srijeda, 15.9.
13 GODINA OD POČETKA VELIKE FINANCIJSKE KRIZE
Bio je to 15. rujna 2008. Još uvijek sam radio u banci, i tog sam dana vidio kako svijet kakav sam poznavao odjednom nestaje pred mojim očima. Sve je počelo ovako, riječima prvog članka u novom serijalu Ekonomskog laba “Baloni, baloni”:
“Slavna američka investicijska banka Lehman Brothers proglasila je stečaj prema jedanaestom poglavlju (Chapter 11) jednako slavnog američkog stečajnog zakona. Time je započeo vrhunac financijske krize koja je potresla Zapad kao niti jedna druga gospodarska kriza nakon Drugog svjetskog rata.”
Po čemu je ova kriza različita od one otprije 13 godina? Jesmo li nešto naučili, i tko će dugoročno profitirati iz svega što se događa? Odgovore pronađite ovdje.
Utorak, 14.9.
OBJAVLJEN PODATAK O INFLACIJI U SAD-U: BLIŽI LI SE TAPERING?
Veoma važan podatak je stigao: američko ministarstvo rada objavilo je podatak o inflaciji za prethodni mjesec. Ona je iznosila 5,3% na godišnjoj razini. Ekonomisti su očekivali da će inflacija kroz Indeks potrošačkih cijena (CPI) biti preko 5% (5,3% prema Reutersu, 5,4% prema izvoru sa CNBC-a). Ovaj podatak utječe na odluku FED-a o usporavanju kupnje vrijednosnica, koje je poznato pod nazivom tapering. Potonji, opet, može utjecati na ključne kamatne stope u sljedećoj godini.
Više o taperingu, temeljnim kamatnim stopama u narednoj godini i prelijevanju događaja iz SAD-a čitajte u ovotjednom specijalu.
Ponedjeljak, 13.9.
MOŽE LI HRVATSKA IMATI USPJEŠ NU AVIOKOMPANIJU?
Ovaj intervju s predsjednikom uprave ETF Airwaysa, Stjepanom Bedićem, ne preporučujem samo zato što pokazuje kako i Hrvatska može imati uspješnu aviokompaniju. On, naime, pokazuje kako startupovi mogu profitirati od angažmana stručnjaka i tako stvoriti snažne sinergijske efekte. “U razgovorima s investitorima pomogli su im, kaže, Velimir Š onje i Hrvoje Serdarušić. – Oni su nama pilotima koji smo neuki za financije uspjeli predočiti koliko je moguća financijska strana poslovnog plana. Jer mi znamo koliko avion troši goriva i jesi li na kraju godine u plusu ili minusu, ali neke stvari koje zanimaju investitore, ne baratamo tim pojmovima. Ali nije poanta u tome da ti sve znaš nego da imaš ljude oko sebe koji znaju, rekao je.” Lijepa je to priča u kojoj mi je drago sudjelovati!
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
