Tjedna čitanka #20

SPAN, kreditni rejting i greenflacija

U ovom intrigantnom tjednu rujna polako zatvaramo treći kvartal. Doznajte zašto je JP Morgan srezao procjenu za nj, kao i zašto smatram da jeftinog novca možda uskoro neće biti. Za Ekonomski lab sam se osvrnuo na Buffettov indeks, a S&P je Hrvatskoj održao investicijski rejting. Hrvati se vraćaju dionicama uz SPAN. Na koncu, saznajte i zašto FED-ove odluke imaju utjecaj i na hrvatske poduzetnike.

Petak, 24.9.

SPAN: HRVATI SE VRAĆAJU DIONICAMA USRED TAPER TANTRUMA

Hrvati možda počinju i ponovo voljeti dionice, nakon dugog hlađenja od njih. Tako je SPAN uspio prikupiti preko 100 milijuna kuna kapitala, i to 1152 nova dioničara, od kojih je 242 zaposlenika Spana, 861 mali ulagač su bile privatne osobe, 10 malih ulagača su bile kao pravne osobe, a 39 kvalificiranih ulagača. SPAN je IT kompanija koja ima dugi kontinuitet poslovanja iznova pokazuje kako Hrvatska ima velik izvor talenta u području razvoja IT rješenja.

A dok svijet kontemplira oko izglednog pada kineskog nekretninskog diva, taj zamah leptira u Pekingu ovog puta ima utjecaj na pad cijena željeza i željezne rude. Dobre vijesti? Polako. Pritisci na cijene dolaze iz više izvora. U ovotjednom članku na blogu osvrnuo sam se na ulogu FED-a i zašto su njegove najave važne i za domaće poduzetnike. Više o tome pronađite ovdje.

Četvrtak, 23.9.

POTVRĐEN KREDITNI REJTING

“Agencija Standard & Poor’s potvrdila je u petak investicijski rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’, uz stabilne izglede, podigavši procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući oporavku turizma od posljedica pandemije covida 19. (…) Agencija je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,1 na 6,5 posto, ukazujući na očekivanu potporu turizma koji se oporavlja od posljedica pandemije covida 19.
Ističu i da je ključni cilj vlade brzo usvajanje eura, nakon ulaska u Tečajni mehanizam (ERM II) u 2020. godini.”

Velik izazov ostaje smanjenje javnog duga, na što upozorava i S&P. Bez njegovog odlučnog smanjenja troškovi servisiranja duga bi u srednjem i dugom roku mogli značajno narasti jer je sve vjerojatnije da se razdoblje niskih kamatnih stopa približava kraju.

Srijeda, 22.9.

BALONI, BALONI: ŠTO NAM KAŽE BUFFETTOV INDEKS?

“Jedan od najpoznatijih svjetskih ulagača, Warren Buffett, tamo negdje početkom 2000-tih, rekao je da je omjer tržišne kapitalizacije indeksa tržišta kapitala i BDP-a korisna mjera za utvrđivanje koliko je tržište precijenjeno ili podcijenjeno. Racionalni će ulagač nastojati sa što većom razinom sigurnosti utvrditi da je neka dionica podcijenjena (kupnja uz diskont) prije nego što se odluči na neko ulaganje, što uostalom znaju i lovci na dobre sezonske kupnje – kvalitetnih komada odjeće, obuće ili bilo kojeg drugog artikla. (…)

Konkretno, prema izračunima Current Market Valuation, ovaj se indeks nalazi na 87 % iznad povijesnog prosjeka, što je 2,8 standardnih devijacija i nalazi se na povijesnom maksimumu. Jedini put kada je nakon 1950. ovaj indeks bio na više od dvije standardne devijacije bio je balon dot-com 2000.”

Više čitajte u mom novom članku koji je objavio Ekonomski lab!

Utorak, 21.9.

INTERVJU: PROZOR JEFTINOG NOVCA SE ZATVARA

Iz ovotjednog intervjua za Lider izdvajam: “Općenito, koncept diskontiranja budućih projiciranih novčanih tokova često nije jasan i mnogi se čude zašto se to radi. Umjesto da sagledavaju tako umanjene, odnosno diskontirane novčane tokove, oni zbrajaju nominalne. Doslovno, njima pet godina po milijun prihoda iznosi pet milijuna, kao, “uložio sam četiri, povrat je milijun”. U stvarnosti, povrat ovisi o tome koja je diskontna stopa. Sa stopom od 7,93 posto, projekt bi bilo na nuli tek nakon pet godina. A to je, opet, lošije od ulaganja u indeks S&P 500, koji nosi malo ispod 10 posto u višedesetljetnom prosjeku.

Nažalost, hrvatska poduzeća iz nefinancijskog ili realnog sektora imaju ispodprosječnu profitnu maržu, gledajući usporedive zemlje iz srednje i istočne Europe, kao i cijelu EU.

No, reći da su svi takvi ili da nema perspektive, bilo bi pogrešno. Vjerujem da situacija nije bezizgledna i ne priznajem unaprijed, bez truda i borbe, da su drugi bolji od nas. Ustvari, jako vjerujem u poduzetnike da dolazi najboljih deset godina hrvatske ekonomske povijesti i da se stvari mogu mijenjati. U tome nisam usamljen. Prilike postoje. Svi imamo nešto novo za naučiti i to prihvaćati, ne bojati se promjena.”

Ponedjeljak, 20.9.

JP MORGAN SREZAO PROCJENU ZA TREĆI KVARTAL

Što se tiče najvećeg svjetskog gospodarstva, onog američkog, JP Morganov glavni ekonomist Mike Feroli objašnjava zašto je prvotna procjena izgleda za kretanje BDP-a u trećem kvartalu srezana sa 7% rasta na 5%.

Treći kvartal, naime, još traje, no na samom je kraju i veći bi šokovi u oba smjera trebali izostati. Izvještaj o prodaji javlja kako je trgovina u blagom rastu od 0.7%, u usporedbi s procjenom od -0.8%. Ipak, prodaja je proizvoda samo jedna trećina priče u SAD-u.

Dvije trećine krajnje potrošnje čine usluge, poput putovanja, turizma, ugostiteljstvo i ostali, i oni su daleko osjetljiviji na različite prijetnje povezane uz zdravstvene prilike. Osim toga, poteškoće u lancima nabave će, čini se, ostati s nama još neko vrijeme. Jedna od poprilično pogođenih industrija je automobilska koja, iako čini samo 3% ukupnog udjela u BDP-u, ipak može imati lančani utjecaj na ostale.

Pitanje je i koliko se prodaja može oporaviti rastom potražnje s obzirom na nisku razinu zaliha u određenim industrijama, tako da je smanjen kapacitet za rast u proizvodno orijentiranim industrijama. Premda se američko i hrvatsko gospodarstvo znatno razlikuju, neki impulsi se mogu preslikati i kod nas. Kvalitetna analiza mogućih scenarija i povećanje spremnosti na različite poteškoće mogu povećati stabilnost vašeg poduzeća u ovim okolnostima.

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: