Ovaj tjedan završio je mirisom osamdesetih. Ograničenje cijena naftnih derivata ovaj put nije bilo djelo Milke Planinc, već aktualne vlade: nadam se da nećemo krenuti tim putem. Pola stoljeća nakon premijere filma, oživjela je nova francuska veza – provjerite o čemu je riječ. FED je nagovijestio moguć početak taperinga krajem godine, što bi trebalo zauzdati inflaciju. Govorim i o kratkotrajnoj mogućnosti uzimanja kredita s kamatnom stopom nižom od inflacije, pa obvezno provjerite i to ako ste poduzetnik. Udobno se smjestite, i pregledajte novu tjednu čitanku!
Petak, 15.10.
OGRANIČENJE CIJENA NAFTNIH DERIVATA I FRANCUSKA VEZA
Vlada je ograničila cijenu naftnih derivata. Ne, nisu osamdesete u pitanju, niti je uskrsnula Milka Planinc. Vi živite u 2021. godini, a naše vlasti interveniraju u tržišno gospodarstvo. Ako nekoga tjerate da posluje po određenoj cijeni, što ga sprječava da kaže “ne želim igrati po tim pravilima” i povuče se s tržišta? Nemojte se čuditi ako, u slučaju produljenja mjere, oživimo osamdesete. Ili doživimo sudbinu Velike Britanije. Kod nje se nije dogodilo ograničenje cijena naftnih derivata, već nestašica radne snage, no i to će nam biti izazov.
Predsjednik najveće svjetske države je u međuvremenu izjavio kako očekuje barel nafte na 100 dolara. Ne bi me čudilo da se to i ostvari. Zato je jako važno imati stabilne izvore energije. Hrvatska je napravila razuman potez i s deset zemalja pozvala Europsku komisiju da prepozna nuklearnu energiju kao ključan izvor u prelasku na klimatski neutralnu ekonomiju. Njih u ovom nastojanju predvodi Francuska, koja ima najveći broj nuklearnih elektrana. Ovaj potez pozdravljam kao zdravorazumski. Komisija je prethodno u svoj tehnički vodič uključila velik broj izvora energije poput hidroenergije, energije vjetra i sunca, geotermalne i sličnih. No, iz ovih je izvora energije još uvijek tehnički zahtjevno organizirati stabilnu proizvodnju. Ranije sam govorio o greenflaciji: rastu cijena energije uzrokovanu ambicioznim planovima o prelasku na druge izvore energije. Njih je, ipak, potrebno pomiriti s potrebom za stabilnošću cijena i dostupnošću energije.
Geopolitički gledano, očito je da se francuska veza nakon nabavke vojnih aviona nastavlja i proširuje. To će imati posljedice i na ekonomiju: poslovne veze će se isto tako intenzivirati. Stoga, ako već niste, počnite učiti francuski.
Četvrtak, 14.10.
TAPERING STIŽE VEĆ U STUDENOM?
Izvještaj s FED-ovog sastanka iz rujna koji je nedavno objavljen donosi: “Sudionici su istaknuli kako, ako se na sljedećem sastanku odluči započeti s taperingom, proces taperinga bi mogao započeti s mjesečnim rasporedom kupnje ili sredinom studenog ili sredinom prosinca.” Istovremeno, indeks potrošačkih cijena je u rujnu u SAD-u narastao nešto više od očekivanja. Na godišnjoj razini, cijene su u SAD-u narasle 5,4%.
Sve je više sumnji u to da je inflacija prijelazna (transitory), i rastući broj stručnjaka i tržišnih igrača priziva tapering. Kao što znamo, očekivanja imaju snažan utjecaj na kretanje cijena, a FED ima alate u svojim rukama da tim očekivanjima i upravlja. Prije ili poslije, kretanja najvećeg svjetskog gospodarstva prelit će se u određenoj mjeri i do nas.
Srijeda, 13.10.
KAKO SE ZADUŽITI POVOLJNIJE OD INFLACIJE
Prije desetak sam dana jednom manjem poduzeću iz okolice Zagreba dao procjenu koliku kamatnu stopu bi realno moglo dobiti kad bi u ovom trenutku tražilo financiranje. Rezultat je bio nešto povoljniji od prosjeka na tržištu koje kontinuirano pratim. Dakle, to je poduzeće moglo proći povoljnije od prosjeka. Ova procjena kamatne stope na kreditni dug koju sam napravio iznosila je nešto više od 3%. A sad zamislite da vam netko nudi stopu od 0,25%! Upravo takva prilika se pojavila. Provjerite trebate li je iskoristiti – i što o upravljanju likvidnosti morate znati!
Utorak, 12.10.
CIJENE HRANE NAJVIŠ E U ZADNJIH 10 GODINA
Promjene u potrošačkom ponašanju, transportni poremećaji i povećani uvoz dijela zemalja samo su neki od razloga zašto bilježimo najviše cijene hrane još od rujna 2011. Reuters prenosi: “Svjetske cijene hrane porasle su drugi mjesec zaredom u rujnu i dosegnule desetogodišnji vrh, pokrenute rastom kod žitarica i biljnih ulja, izjavila je Agencija za hranu Ujedinjenih naroda u četvrtak. Organizacija za poljoprivredu i hranu iz Rima (FAO) uz to je prognozirala rekordnu globalnu proizvodnju žitarica u 2021., no rekla da će ona biti nadmašena predviđenom potrošnjom. FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati međunarodne cijene najtrgovanijim vrstama hrane, iznosio je u prosjeku 130.0 bodova prošlog mjeseca, što je najviša vrijednost od rujna 2011., prema podacima agencije.”
U kratkom roku, prilagodba nije jednostavna i u ovom trenutku se više faktora spojilo i utjecalo na rast. Kroz godinu ili dvije moći će se zasijati više površina, popraviti napukle dobavne lance ili prilagoditi drukčijim preferencijama. Upamtite: stabilnost cijena moguća je ako imamo stabilnu ponudu i potražnju. Š okovi na jednoj ili drugoj strani će gotovo uvijek kratkoročno, a gdjekad i srednjoročno, poremetiti cjenovna kretanja.
Vezano uz stabilnost ponude i potražnje, pogledajte i moju izjavu za Dnevnik RTL-a u utorak o poremećaju u lancima dobave.
Ponedjeljak, 11.10.
IZGLASAN GLOBALNI POREZ NA DOBIT
Želeći izbjeći seljenje multinacionalnih kompanija u porezne oaze, više od 130 zemalja svijeta usuglasilo se oko uvođenja globalne stope poreza na dobit od 15 posto. “Ono što je jako važno naglasiti je da se korporativni, globalni porez neće se odraziti na naše mikro, male i srednje poduzetnike koji imaju ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna. Oni će plaćati nacionalni porez i dalje od 10 posto kakav je od ove godine”, istaknula je Đurđica Jurić, dekanica RRiF-a u Dnevniku HTV-a.
U tome je velik napor poduzela Bidenova administracija, kako bi vratila američke kompanije i njihov porezni novac kući te zapravo nastavila Trumpovu politiku “America First”. Hoće li globalna porezna stopa imati iznimke, kako će se tretirati stope više od 15 posto te kako će se odraziti na zemlje poput Irske, ostaje za vidjeti. Zanimljivo je da je ova porezna stopa identična njemačkoj stopi poreza na dobit (Körperschaftsteuer).
U ponedjeljak sam gostovao i u emisiji Izdvojeno na Laudato televiziji, o ekonomskoj budućnosti Hrvatske, koju možete pogledati ispod.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
