Ovaj tjedan najvažnije vijesti dolaze iz SAD-a. Premda je zabilježen pad produktivnosti, smanjena stopa nezaposlenosti koja je nadmašila očekivanja je potaknula rast burzovnih indeksa. Analiziram zašto se hrvatski poduzetnici bave samo razlikom između nabavne i prodajne cijene (RUC-om) i kako mogu pobjeći tom pogubnom mentalitetu. Provjerite i zašto rastu cijene rabljenih vozila, kamo ide radna snaga te na kojim se događajima možemo družiti ovoga mjeseca.
Petak, 5.11.
PAD STOPE NEZAPOSLENOSTI, ALI I VELIKI PAD PRODUKTIVNOSTI U SAD-U
Jučer, tradicionalno na prvi petak u mjesecu, objavljeni su podaci o zaposlenosti u SAD-u, koji redovito snažnu utječu na financijska tržišta. Bili su bolji od očekivanja, jer je stopa nezaposlenosti pala na 4,6 %. Od ukupnog broja zaposlenih u SAD-u u veljači 2020. (152,5 milijuna), trenutni minus je 4,2 milijuna i stalno se smanjuje. To je ohrabrilo ulagače, pa su indeksi dosegli nezabilježene razine. S&P500 indeks dosegnuo je u zadnje sedam dana iz dana u dan novu povijesnu najvišu vrijednost.
No, ima i vijesti u “nije dobro” tonalitetu. Dan prije stigao je preliminarni izvještaj o produktivnosti i troškovima od strane Američkog ureda za statistiku radne snage za treći kvartal ove godine. Takozvana non-farm (nepoljoprivredna) produktivnost pala je za rekordnih 5%, što nije zabilježeno još od drugog kvartala 1981. ili čitavih 40 godina! “Ekonomisti su predviđali da će produktivnost pasti za 3 %. Uspoređujući to s trećim kvartalom 2020., produktivnost je pala za 0,5 %”, izvještava Reuters. Istovremeno, “cijena rada po jedinici outputa porasla je za 8,3 % na godišnjoj razini prošlog kvartala, u usporedbi s 1,1 % rasta od travnja do lipnja”. Neki od razloga zašto se ovo događa? Brojna bolovanja ili otkazi povezani s koronakrizom i zastoji u opskrbnim lancima uslijed poremećaja uparili su se s nedostatkom radne snage u ključnim djelatnostima. Sva ova kretanja su značajna i za naše okruženje, jer nismo odvojeni od svijeta: ona će utjecati i na FED-ove odluke, one pak na temeljne kamatne stope, koje se prelijevaju na sva svjetska financijska tržišta.
Četvrtak, 4.11.
RUC, RUC – BLJUC, BLJUC
Ako je vaš poslovni model bio zasnovan na tome da kupite po 100 i prodate po 200, što će se dogoditi kad ulazne cijene porastu na 150?
Š toviše, kako znate da ne možete prodati i po 300, i da se niste ograničili na “ulazna cijena puta dva” strategiju?
A što ako vas troškovno učinkovitiji konkurent odluči napasti s cijenom od 180, i izgubite većinu tržišta? Evo zašto je strategija zasnovana na razlici u cijeni, odnosno marži RUC-a, recept za nisku profitabilnost i slabu održivost poslovanja!
Srijeda, 3.11.
RADNA SNAGA – U Š VICARSKU?
Od 1.1.2022., hrvatski državljani moći će raditi i u Š vicarskoj, s obzirom na to da su nam ukinuta i posljednja ograničenja u zapošljavanju u toj zemlji.
Kako piše Večernji list, u posljednjih 13 godina na tržištu je 128 tisuća radnika ispod 35 godina manje. Tako oni danas čine svega trećinu ukupno zaposlenih.
To je radna snaga s najviše potentnosti, mobilnosti i fleksibilnosti. Š to ju je otjeralo? Nisu to samo loše ekonomske politike, već i stanje pesimizma i naša poslovna kultura, koja prezire preuzimanje rizika i talasanje.
Nekoliko zapažanja:
- Kod usporedbe hrvatskih plaća sa švicarskim, uzmite u obzir da su iznosi u bruto godišnjim iznosima. Primjerice, Zagrepčanin koji neto prima 8.000 kuna mjesečno, ima godišnji bruto trošak plaće od 161.400 kuna. Godišnji bruto uvijek izgleda veći, pa ako se želite osjećati jadno, savjetujem da sve inozemne plaće izražavate na taj način.
- Mlada radna snaga se gubi i zbog prirodnog odumiranja stanovništva: nisu svi odselili.
- Sindikati navode povećanje plaća kao najvažniji kriterij ostanka. Povećanja plaća nema bez povećanja produktivnosti. Kako povećati produktivnost u, primjerice, turizmu? Ima više načina, ali produljenje sezone kroz osmišljavanje turističke ponude izvan koncepta sunca i mora je najvažniji.
- Rad je najučinkovitiji način spašavanja od siromaštva. Vrijeme je da prestanemo promatrati fleksibilizaciju rada za mlađe i starije kao porobljavanje. Posebno u vrijeme prenapregnutosti proračuna. (Jer novca ima samo za one koji misle da se može printati bez posljedica.)
Utorak, 2.11.
SNAŽAN RAST CIJENA RABLJENIH VOZILA
Fortune izvještava kako su, uz rast cijena novih vozila, još veći rast doživjela rabljena vozila. Američki Consumer Price Index bilježi kako su njihove cijene rasle čak 39,8 %! Stanje na europskim tržištima je nešto umjerenije, no sigurno ste primijetili kako je sve teže doći do rabljenih automobila po prihvatljivim cijenama. Dio razloga je i u tome što su tijekom 2020. godine određene branše uzimale manje vozila na leasing, poput onih povezanih s turizmom ili određenih industrijskih segmenata. Manja prodaja novih vozila koja su išla izravno u leasing posljedično znači i manje vozila koja ulaze na tržište rabljenih u narednim godinama, po isteku ugovorenog leasinga. Drugo, dio potražnje se s tržišta novih vozila preselio na tržište rabljenih i tamo podigao cijene.
Ponedjeljak, 1.11.
VIDIMO SE NA KONFERENCIJI O NOVCU I FUTURE OF FINTECH
Došao nam je i pretposljednji mjesec godine. U njemu ću govoriti na nekoliko događaja, a od njih izdvajam Konferenciju o novcu 13. ovog mjeseca. Bit ću sudionik panela “Brojke ne lažu — kako čitati i pročitati financijske izvještaje?”, a na njemu ćete moći čuti brojne relevantne financijske teme. Iako je konferencija primarno usmjerena ženama, na nju je dobrodošao i manje lijepi spol. Nadalje, govorit ću i na BUG-ovoj konferenciji “Future of Fintech”, na kojoj ćete moći čuti i brojne druge domaće stručnjake. Ona se održava 24. i 25. u mjesecu.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
