Crni petak zbog prodajnih akcija? Ne, ovaj put su Dow Jones, Nasdaq i S&P500 redom potonuli za preko 2%. Taj je pad potaknut sumnjama WHO-a da je nova varijanta koronavirusa pronađena u južnoj Africi otpornija na cjepiva. Reakcija je bila snažna upravo na Crni petak i zato što je dan ranije bio Dan zahvalnosti, pa se na burzama nije trgovalo. Naspram tome, u Hrvatskoj dobre vijesti i ponovno visok kvartalni rast BDP-a. U ovoj čitanci pronađite i vijesti o povratku dividendi te reizboru FED-ovog guvernera. Tu je i korisno štivo o planiranju likvidnosti te gostujući članak marketinškog stručnjaka Mihovila Katića o franšizama.
Petak, 26.11.
TREĆI KVARTAL RASTAO PREKO 15%! CRNI PETAK U SAD-U.
Premda su, uslijed vijesti o novim varijantama virusa i dan nakon neradnog Dana zahvalnosti, burzovni indeksi značajno potonuli u SAD-u, petak nije bio sasvim crn, kao što bi prodajne akcije dale naslutiti. DZS je objavio prvu procjenu kretanja BDP-a za treći kvartal ove godine: “Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2021. realno veći za 15,8% u odnosu na isto tromjesečje 2020. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od 2,7%, a u odnosu na isto tromjesečje 2020. realno je veći za 15,5%.”
No, otkud taj rast? Jesmo li zaista toliko više trošili? U izvještaju stoji: “Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2021., u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, u najvećoj je mjeri prouzročen povećanjem osobne potrošnje i izvoza roba i usluga.” Primjerice, izvoz usluga rastao je čak 71,6% u odnosu na isti kvartal prošle godine!
ZAKLJUČCI IZ DRUGOG VISOKOG KVARTALNOG RASTA
Š to se djelatnosti tiče, najveći rast ostvaren je u grupi “Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane”. Koje zaključke možemo izvući iz ovoga?
Prvo, očito je da su se turizam i trgovina daleko otporniji na koronakrizu no što smo se usudili misliti. Isto tako, pokazalo se da je strategija koja nije pretjerano ograničavala turističke i ugostiteljske djelatnosti bila učinkovita i opravdana.
Drugo, naši izvoznici su se pokazali iznimno vrijednima u teškim okolnostima. Rast izvoza roba nadmašuje rast uvoza roba, a posebno se ističe rast izvoza usluga.
Treće, vjerujem da nam se zaista bliži najbolje desetljeće hrvatske ekonomske povijesti, kako je prije nekoliko mjeseci nagovijestio Ivica Brkljača za Ekonomski lab. Ako se prve procjene pokažu točnima, mogli bismo se vratiti na pretpandemijske vrijednosti u rekordnom roku.
Četvrto, nisu sve ružice i cvjetići. Trebamo iskoristiti ovo vrijeme za učinkovitije korištenje proračunskog novca i štednju za dobrih vremena, jer smo za vrijeme najgorih nekoliko kvartala bilježili visoke deficite. Budite sigurni da će se stvoriti pritisak na povećanje plaća u javnom sektoru. Nemam ništa protiv rasta plaća, da se razumijemo, ako su povezani uz određena mjerila uspješnosti. Reforme odmah!
Peto, svaki poduzetnik treba gledati kako da ojača svoju poziciju diverzificirajući svoj portfelj kupaca i dobavljača te unaprijedi svoju marketinšku strategiju pronalazeći nove niše. Budite razboriti: pametno ulažite za dobrih vremena, da biste bili sigurniji kad dođu ona krizna.
Četvrtak, 25.11.
ARISTOKRATSKE DIVIDENDE
U prvom nastavku pregleda o najčešćim financijskim pogreškama, osvrnuo sam se i na isplatu dobiti, odnosno dividendi: “Vlasnik zaslužuje svoju dobit i treba ju isplaćivati redovito, pogotovo ako je firma na zdravim temeljima. Naime, vlasnik je posljednji ili rezidualni potražitelj, pa time trpi najveći rizik. Stoga je i njegova zahtijevana stopa prinosa na uloženi kapital najveća od svih.
Upravo zbog te kontinuirane potpore koju poduzeće i svi njeni dionici uživaju od onog tko snosi najveći rizik, kad se stvore uvjeti, uvijek treba isplaćivati dobit. Kad čujete riječ dividendu, ona se može odnositi na dio dobiti, a može i na cijelu ostvarenu dobit.”
Interactive Investor donosi podatke o tome kako su globalne dividende u trećem kvartalu iznosile 403,5 milijarde dolara, što je najveći iznos za ovaj kvartal. “Ukupno je 90% kompanija ili povećalo ili zadržalo razinu dividendi u ovom kvartalu, mnogo više no obično. Ipak, jedan je sektor bio glavni razlog jačanja rasta dividendi: rudarstvo.
Zahvaljujući rastućim cijenama ruda, poduzeća u rudarskom sektoru mogle su zabilježiti izvanredne dobiti. Većina ih je bila proslijeđena dioničarima u obliku isplata dividendi.” Dividende bi se tako mogle vratiti na pretpandemijske razine mnogo prije no što je bilo očekivano. Hoćemo li išta od toga vidjeti i u Hrvatskoj? Samo ako povećamo profitabilnost. A za to nam treba puno bolje upravljanje likvidnošću i ulaganjima.
Srijeda, 24.11.
FRANŠIZNO RAZMIŠLJANJE: KAKO VAM FRANŠIZE MOGU POMOĆI
Na ovom sam blogu popratio dva Foruma franšiza: prvi, održan 2019., kao i ovogodišnji. Ovog tjedna donosim članak marketinškog stručnjaka Mihovila Katića o tome kako franšize nisu samo način da prodate svoj poslovni model ili iskoristite tuđi, uhodani i provjereni.
On iznosi pomalo radikalnu tezu da je razmišljanje o vlastitom poslu kao o franšizi korisna vježba jer nas tjera da preispitamo svoj poslovni model. Ističe i da, ako svoj biznis tretiramo kao franšizu i kvalitetno ga dokumentiramo, imamo puno lakši posao kod razgovora s partnerima ili kreditorima.
Ističe ovu posljedicu, kako ga naziva, franšiznog razmišljanja: “Ako je poslovni model dobro utvrđen, ako kvalitetno opisuje kako se stvara određena vrijednost, onda imate prvi korak u kreiranju franšize. Ujedno, taj korak vam može pomoći da poduzeće bude manje ovisno o vama. Dok god ne utvrdite poslovni model, umjesto da stvarate i upravljate poslom, posao će vam se događati. I to uz vrlo neizvjesni ishod u obliku dobiti, a još manje u obliku nekakvog održivog rasta.” Toplo preporučujem da pročitate cijeli osvrt!
Utorak, 23.11.
RENOMINACIJA POWELLA I KAMATNE STOPE
Sve se možda i ne bi tako odigralo da nije bilo rezultata izbora u New Jerseyu, a osobito u Virginiji.
Naime, lijeva struja u Demokratskoj stranci pokušavala je nametnuti kandidatkinju s puno ekstremnijim stavovima, koja je na koncu postavljena kao Powellova zamjenica. Lael Brainard je bila sklonija radikalnim idejama, poput digitalnog dolara. Nasuprot tome, Powell je skeptik po pitanju kriptovaluta. Ne treba zaboraviti ni da je Powella postavio Trump. Nije mnogo išlo u prilog reizboru.
Ipak, izbor Powella odmah je ojačao dolar jer se smatra da to povećava vjerojatnost broja podizanja kamatnih stopa. Brainard tome nije bila sklona. Slabiji dolar, barem po kvantitativnoj teoriji novca, dovodi do veće inflacije. Biden ima slab rejting, pa mu visoka inflacija ne bi išla u prilog.
I tako je Powell renominiran, iako to ranije nije izgledalo izvjesno.
Ponedjeljak, 22.11.
KAKO PLANIRATI LIKVIDNOST?
Većina malih poduzetnika imala je poteškoća s likvidnošću tijekom koronakrize, ali i gospodarske krize prije toga. One se događaju. Ne mora ni doći do globalne krize da bi neki posao bio ugrožen, dovoljno je da jedan važan kotačić u lancu vrijednosti prestane funkcionirati da dio poduzetnika upadne u probleme. Posebno oni koji nisu pažljivo analizirali rizike u svom ekosustavu.
Odakle početi s planiranjem likvidnosti? “Operativni novčani tok treba biti vaše primarno područje fokusa jer će on odrediti vaše potrebe za financiranjem ili prilike za reinvestiranje kapitala u strateške inicijative”, kaže Emilio Parente u članku za TopTal. Preporučujem ovaj izvrstan uvid u to kako kvalitetno postaviti procese kod malih poduzetnika. Pokrivaju se područja od prodaje, naplate preko internog izvještavanja i financijskog planiranja. Kad je pravo vrijeme za početi aktivno upravljati likvidnim sredstvima? Š to prije!
Jer: biti spreman, to je sve!
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
