Tjedna čitanka #3

Tjedna čitanka

U ovoj, trećoj tjednoj čitanci, ključni su događaji najava superciklusa, kao i pojava znakova da financijska tržišta polako gube dah. Russell 2000 je tako počeo zaostajati za S&P500, a Marko Kolanović iz JP Morgana pojašnjava kakav će tempo korona oporavka biti u SAD-u, Europi i zemljama u razvoju. Podsjetio sam zašto je EBITDA ograničen pokazatelj, kao i zašto je važno što Amerikanci ne uzimaju kredite. Na koncu, travanj zatvaramo kratkim osvrtom na osobine poduzetnika u svjetlu Praznika rada i blagdana sv. Josipa Radnika.

Petak, 30.4.

RUSSELL 2000 ZAOSTAJE ZA S&P500: ZNAK OPASNOSTI

Ako promatramo kretanje Russell 2000 indeksa, koji prati male i srednje američke poduzetnike, primijetit ćemo da posljednjih mjeseci gubi dah. Za razliku od njega, S&P500 indeks s Wall Streeta koji prati najuspješnije kompanije kontinuirano raste. Provjerite razliku između Main Streeta i Wall Streeta u ovom članku. Dio analitičara smatra da je to znak kako oporavak gubi snagu te da će doći do korekcije. Reuters piše: “Ekonomski je oporavak gotov na financijskim tržištima, no ne u stvarnom svijetu.” No, o tome ću nešto detaljnije pisati sljedeći tjedan.

Tjedan zaključujem, ususret Prazniku rada i sv. Josipu Radniku, razmatranjem nad osobinama koje treba imati poduzetnik. Tvrdim kako su “kupci praktično stvarni vlasnici čovjekovog rada, jer je rad usmjeren na služenju potrebama i interesima drugih”. Zato je uslužnost ključna osobina poduzetnika. Ona je blisko povezana s popularnom agilnošću, a isto tako jamči održivost.

Četvrtak, 29.4.

PODSJEĆAM: EBITDA NE GOVORI CIJELU PRIČU

U četvrtak sam podsjetio na nedostatke jednostavnog i popularnog pokazatelja EBITDA. Ona je postala popularna osamdesetih, kod eksplozije kupnje drugih poduzeća putem duga radi širenja poslovanja (akvizicija), tzv. leveraged buyout booma. Međutim, poduzetnika i ulagača zanima ekonomska, a ne računovodstveno mjerena dobit, čiji su pokazatelji EBIT, EBITDA, neto operativna dobit, ili pak neto dobit. U svom pregledu tvrdim i da “ništa ne može zamijeniti cjelovitu i integralnu financijsku analizu, u kojoj se lijepo vidi tko i kako radi. Osim tradicionalnih pokazatelja, uvijek je dobro pogledati slobodni novčani tok i ekonomsku dobit. Iz toga se vidi održivost budućeg poslovanja i stvaranja nove vrijednosti.”

Srijeda, 28.4.

ZAŠTO SU NEKE KOMPANIJE RASLE BRŽE OD DRUGIH

Glavni kvantitativni analitičar JP Morgana, Hrvat Marko Kolanović, objavio je poruku koju je prenio MarketWatch, uz komentar. Iz njega izdvajam: “Kad su vrijednosnice inicijalno skočile poslije medvjeđeg raspoloženja na tržištu potaknutog pandemijom COVID-19, investitori su zgrabili udjele u tech kompanijama i drugim koje su se okoristile kućnim okruženjem (home officeom, op.prev.), dok su vrijednosnice kompanija osjetljivijih na gospodarski ciklus ostavljene postrani.” Nadalje, ističe da će “COVID-19 oporavak ovog proljeća i ljeta će biti postupan, pri čemu će se SAD oporavljati prvi, nakon čega će slijediti Europa i, konačno, tržišta zemalja u razvoju”.

Utorak, 27.4.

SUPERCIKLUS PRIJE SUPERSRIJEDE

U utorak sam upozorio na nagli rast cijena roba i sirovina, koji se zove superciklus. Bloomberg je tako upozorio da “nagli porast cijena roba (commodities) tjera Wall Street da se pripremi za dolazak možda novog superciklusa – produljenog razdoblja tijekom kojeg potražnja podiže cijene znatno iznad njihovog dugoročnog trenda. Glavni poticaj za porast cijena je ogromni fiskalni poticaj kojim vlade podmazuju svoja gospodarstva nakon pandemijskih lockdownova.” Rast se tako očekuje za cijene nafte, žitarica, bakra i drugih sirovina. Ako želite naučiti kako se zaštititi od ovakvih rizika, riješite Test za Opcije ili Financijsku analizu. Potom se možete prijaviti na tečaj u kojem se bavimo upravo ovim instrumentima.

Ponedjeljak, 26.4.

PROBLEM: AMERIKANCI TROŠE, ALI NE POSUĐUJU

Potrošači u SAD-u imaju mnogo novca na računima. Sad u pravilu koriste debitne, a ne kreditne kartice i imaju daleko manje potrebe za posuđivanjem. To znači da banke plivaju u depozitima i da nema velike potražnje za kreditima. Bez toga, banke i financijske institucije neće toliko dobro poslovati kako se mislilo nakon što je krenuo oporavak, što ima posljedice na zdravlje čitavog gospodarstva. Nadalje, bez kredita je manje novca u opticaju. To znači i nižu likvidnost te niz drugih manje povoljnih posljedica, unatoč tome što američko gospodarstvo snažno raste u prvom kvartalu.

***

Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.

A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: