Ključna vijest ili najava ovog tjedna došla je na samom početku. Čini se da će se uvođenje eura dogoditi već s početkom 2023. Pročitajte koji su izazovi ovako brze prilagodbe te koje će biti posljedice na poslovanje poduzetnika. U ovom tjednu dotaknuo sam se i rasta prinosa obveznica američkog Ministarstva financija te njihova utjecaja na kamatne stope. Tu je i važan specijal: o tome zašto neka poduzeća ne mogu dobiti kredit te kako proaktivno djelovati na vlastitu kreditnu sposobnost. Završavam s dobrim vijestima s domaće burze i izazovima s radnom snagom. Rezervirajte svojih 5 minuta za još jednu Tjednu čitanku!
Petak, 21.1.
ZAŠ TO POSLA IMA NA BACANJE, A RADNIKA NI ZA LIJEK?
Stopa zaposlenosti u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu nije se još vratila na razine prije koronakrize, javlja blog MMF-a. Analiziran je utjecaj potpora zaposlenicima koji su dobili otkaze, no ne postoje dokazi da su ih one učinile više izbirljivima kod povratka na posao.
Dio razloga za pad zaposlenosti leži u nesukladnosti između poslova koji se nude te radne snage koja je dostupna. Drugi dio razloga za pad zaposlenosti je tzv. shecession, gdje je nedostupnost vrtićkih ustanova i zatvaranje škola utjecalo na ostanak majki kod kuće.
No, najveći se razlog čini odlazak populacije starije od 55 godina s radnih mjesta. Tome je pomogla i činjenica kako su njihove nekretnine i financijska imovina porasli u vrijednosti tijekom posljednja 22 mjeseca, odnosno od početka krize.
Imaju li ova kretanja određene povezanosti sa situacijom u Hrvatskoj? I da i ne. Kod nas nije došlo do velikog pada zaposlenosti, jer je ona već na niskoj razini. S druge strane, naši su izazovi zadržavanje preostale radne snage, koja bi mogla otići na ta tržišta, i privlačenje nove. Hrvatska ima što za ponuditi, a imat će i više u ovom desetljeću: nisam jedini koji smatra da će ono biti najuspješnije u našoj ekonomskoj povijesti.
Četvrtak, 20.1.
CROBEX NAKON 5 GODINA IZNAD 2200 BODOVA
Po prvi put od ožujka 2017., CROBEX se popeo iznad granice od 2200 bodova. Minimum je zabilježen u ožujku 2020., kad se vrijednost spustila debelo ispod 1400 bodova.
Najviše zabrinjava što je, izuzev tog kratkog izleta iznad 2200 bodova u veljači i ožujku 2017., posljednji prelazak te granice zabilježen još 2011., kad je CROBEX proboravio oko pola godine u području između 2200 i 2400 bodova. Kako izvještava InterCapital, najveći dobitnik na godišnjoj razini je Atlantska Plovidba d.d., s rastom od 155% YoY.
A kud plovi brod domaćeg financijskog tržišta? Ne daleko, ako zajednički ne poradimo na njegovom razvoju.
Srijeda, 19.1.
JESTE LI KREDITNO SPOSOBNI I KAKO TO MOŽETE SAZNATI
Zašto banke nekad ne žele dati kredit poduzetnicima? Kako možete povećati vlastitu bankabilnost, odnosno kreditnu sposobnost? Zašto je morate povećavati sada, a ne u trenutku traženja kredita?
Objasnio sam to u ovotjednom specijalu uz pomoć glazbe iz osamdesetih, nekoliko kalkulacija i sijaset prilično dosadnih financijskih pokazatelja. Ovakve se stvari ne uče ni u školi ni na fakultetu. Zato preporučujem da članak podijelite s prijateljima poduzetnicima: tako im možete pomoći da naprave odgovarajuće korake na vrijeme i dobiju kredit onda kad im to bude najpotrebnije. U suprotnom, mogli bi se naći u neobranom grožđu i potencijalno zatvoriti posao koji su gradili godinama ili desetljećima.
Utorak, 18.1.
RASTU PRINOSI, RAST ĆE I KAMATNE STOPE
Američka desetogodišnja obveznica Ministarstva financija dosegnula je najviši prinos u posljednje dvije godine, i ovog je jutra bila na 1,85%. Ona je važna jer pokazuje kako bi se kamatne stope u najvećem svjetskom gospodarstvu mogle kretati u narednom razdoblju.
Premda FED ne želi da se ovi prinosi razmašu i smanje očekivanja potrošača te tako izazovu recesiju, ova su kretanja posljedica najava vjerojatnog i postupnog dizanja temeljnih kamatnih stopa u 2022. Jasno, nismo izolirani od SAD-a. Sve će ovo izazvati odgovor ECB-a prije ili kasnije. To će utjecati i na nas. Još ne možemo reći kako jer se kod nas ovo preklapa s uvođenjem eura.
Jeste li spremni na tri ključna kretanja u financijama i bankarstvu u 2022.? To su:
1. povišena inflacija
2. pripreme za uvođenje eura i konverziju
3. rast cijena novca.
Treba imati poslovni plan koji se redovno ažurira i uzima u obzir ove faktore. Biti spreman, to je sve!
Ponedjeljak, 17.1.
NAVRAT-NANOS I EURO ZANOS: UVOĐENJE EURA 2023.
U Banskim dvorima predstavljen je Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute, koji ide u javnu raspravu. Konačnu odluku mora potvrditi Vijeće EU u lipnju. Planirano uvođenje predviđa se za 1.1.2023.
Tako su se moja predviđanja da će se uvođenje eura dogoditi 2025. pokazala pogrešnim. No, zašto sam to predviđao tek tada? Uobičajeno prijelazno razdoblje za uvođenje eura traje 3 godine, kao što je to bio slučaj kod Slovačke. A 3 godine od danas, kad sam smatrao da bismo mogli biti spremni, smješta nas u 2025. Uvodimo pomalo navrat-nanos, otkako nas je uhvatio euro zanos.
Postavlja se tu mnogo pitanja. Prvo, hoće li se mali trgovci stići pripremiti? Puno je tu prilagodbi koje imaju vrlo ograničeno trajanje (a tako i isplativost): cijene se moraju prikazivati dvostruko i u brick-and-mortar trgovinama i u webshopovima, moraju se voditi dvostruko u internim sustavima, imati dvije blagajne, preračunati ispravno sve cijene.
Banke će imati izazov kod upravljanja sredstvima. Neke su već počele slati upitnike i interesu za gotovim eurskim novcem u idućoj godini. Usto, kunski će krediti trebati biti konvertirani u eurske. Pritom više neće biti valutnog rizika, pa se postavlja pitanje hoće li one proaktivno nuditi dužnicima povoljnije uvjete. Kao dužnik, trebat ćete znati procijeniti jesu li ti uvjeti zaista najbolji.
U tome uvijek dobro dođe savjet financijskog analitičara, kako biste uvođenje eura što bezbolnije proveli. Moj ćete kontakt lako pronaći.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
