Ovaj sam si tjedan dao više truda da obradim, barem ukratko, teme koje su iznimno važne u razdoblju u kojem očekujemo rast temeljnih kamatnih stopa. Procjena projekta, posebno dugoročnog, velik je izazov uz mnoge nepoznanice koje razdoblje od 5, 10 ili 30 godina često donosi. Saznajte što je vremenska preferencija novca te zašto je procjena projekta koji donosi novac ranije često viša od onog koji obećaje novac u budućnosti. Tu je i osvrt na FED-ovu politiku kamatnih stopa, načelno dobre vijesti po pitanju čipova te komentar na potencijale hrvatskog kontinentalnog turizma.
Petak, 11.2.
PROCJENA PROJEKTA: IZBJEGNITE OGROMNU POGREŠ KU
Procjena projekta bila je moja česta zadaća kao bankara, a to me i dalje prati u mojoj karijeri konzultanta. Saznati isplati li se određeni projekt ili ne, i koliko bi se mogao isplatiti, jedna je od najčešćih misija koju imam u svom radu s klijentima. Zato bih volio osvijestiti sve koji se bave poduzetništvom o ogromnoj greški koja se često potkrada i malima i velikima.
Naime, jedna od dvije kritične varijable koja utječe na konačnu vrijednost je diskontna stopa. Brojni poduzetnici, ali i dio analitičara, rade čestu grešku kad primjenjuju prenisku diskontnu stopu. U pravilu, što je projekt dulji, diskontna stopa biti viša. Zašto? Pa, ta stopa treba odražavati ukupnost svih mogućih rizika. Primjerice, povišena inflacija u SAD-u koja je objavljena u četvrtak nadmašuje očekivane vrijednosti, i jedan je od takvih rizika.
Pročitajte kako ispravno odrediti diskontnu stopu i imati realniju sliku isplativosti projekta. Niska diskontna stopa ne uvažava mogućnost različitih poteškoća koje se mogu javiti u budućnosti, a kojih nismo niti svjesni. Zato ispravno određena diskontna stopa pomaže da budete spremni za neizbježne rizike koje život nosi sa sobom. A biti spreman – to je sve!
Četvrtak, 10.2.
KRAJ NESTAŠ ICE ČIPOVA?
“Globalni manjak poluvodiča mogao bi početi nestajati u drugoj polovici 2022., unatoč mjestimično rekordno niskim zalihama između dobavnih lanaca, i to zbog povećanja kapaciteta i potencijalnog ublažavanja potražnje s trenutno visokih razina”, javlja Fitch Ratings.
Vidjeli smo kako manjak čipova utječe na čitav niz industrija: od računala i potrošačke elektronike poput fotoaparata ili igraćih konzola, preko autoindustrije, do izgradnje solarnih i vjetroelektrana te drugih pametnih energetskih postrojenja. Uzrok chipageddonu, kako je prozvan ovaj kronični nedostatak čipova, bila je jedinstvena kombinacija poremećaja u transportu, zatvaranja u zemljama koje proizvode najveći dio čipova, kao i rasta potražnje.
Unatoč tome što su kroz čitavu 2021. proizvođači neumorno nastojali povećati kapacitete, ove investicije trebaju neko vrijeme za realizaciju. Uz to, poteškoće u opskrbnim lancima još uvijek postoje i tek čekamo normalizaciju okolnosti. Odgovarajuća zaliha ključnih komponenti i dalje će biti važan faktor, a poremećaji u opskrbi ostat će faktor tijekom ove godine. Fitch Ratings navodi da oporavak neće biti linearan.
Razdoblje čekanja na novi automobil, fotoaparat ili igraću konzolu ipak bi se moglo skratiti do konca godine, ili početka 2023. To bi moglo umanjiti cijene rabljenih proizvoda. A koliko, ostaje vidjeti.
Srijeda, 9.2.
TURIZAM ONKRAJ VRUĆEG LJETA
Kod planiranja ulaska u djelatnost turizma poduzetnicima je važno analizirati postojeće kapacitete na određenom području (broj postelja, broj i kvaliteta objekata), kao i dolaske i popunjenost. Nadalje, moraju analizirati i konkurenciju.
No, da bi se smanjio rizik sezonalnosti, neophodno je razviti samu destinaciju i širinu ponude, od koje korist ima velik broj dionika: lokalna zajednica, neturistički sektor, kulturne ustanove i drugi. Turizam se u Hrvatskoj, zasad, prvenstveno percipira kroz vruće ljetne mjesece na Jadranu. No, gorska Hrvatska postaje sve više destinacija s gotovo cjelogodišnjom popunjenosti, kako je to naglašeno prije dva mjeseca na konferenciji Turističke zajednice Gorskog kotara.
Rekao bih da je slično i s Likom, osobito kad se uzme u obzir da na području Ličko-senjske županije postoje čak tri nacionalna parka. Imao sam priliku izrađivati poslovne planove iz područja turizma za nekoliko poduzetnika s područja kontinentalne Hrvatske i tu vidim značajan potencijal.
Konačno, više sam puta istaknuo, a nisam sam u tome, kako Hrvatskoj slijedi najbolje desetljeće njene ekonomske povijesti. Turizam ne mora biti na propast. To je komparativna prednost ove zemlje koju se može i treba koristiti, koja može biti vezivno tkivo i za druge podupiruće djelatnosti. Ne samo to, on može potaknuti zadržavanje postojećeg stanovništva te povratak iseljeništva.
Utorak, 8.2.
SVEVREMENSKA PREFERENCIJA NOVCA
Moderne financije imaju dva stupa. Prvi je vremenska preferencija novca, dok je drugi vjerojatnost ishoda. Koliko nešto ili financijskim rječnikom, koliko neka imovina ili klasa imovine zaista vrijedi, brine i prodavača i kupca. Nitko od njih ne želi izgubiti. Prodavač zato da ne proda prejeftino, dok kupac da ne plati preskupo.
Kad procjenjujemo ishode, govorimo o mogućnosti ili vjerojatnosti da se očekivani ishod dogodi ili ne dogodi, a kad procjenjujemo trenutak tog ishoda, važno je – ako smo racionalni investitor – da se željeni i očekivani ishod dogodi što prije. Na hrvatskom, želimo dobit ili povrat prije, radije nego kasnije. Praktično govoreći, 100 kuna povrata od nekog ulaganja želimo radije iduće godine nego za tri godine.
Provjerite zašto procjena projekta ovisi o ovoj, vremenskoj preferenciji novca, kao i kako je s njom povezana temeljna kamatna stopa središnjih banaka.
Ponedjeljak, 7.2.
HOĆE LI FED UBRZATI PODIZANJE KAMATNJAKA?
U četvrtak očekujemo sljedeće očitanje američke inflacije. Nakon njega, bit će jasnije hoće li američki FED ubrzati podizanje kamatnih stopa, odnosno kakav bi mogao biti očekivan odgovor – koliko jako i koliko brzo.
Prisjetimo se, američka inflacija je ugrubo oko 7 posto, dok je europska oko 5 posto. Postoje kritička razmišljanja da ECB zaostaje za američkim FED-om i britanskom Bank of England u tajmingu. Naime, postoje očekivanja da će ECB podizati kamatne stope u četvrtom kvartalu 2022. ECB-ova čelnica Christine Lagarde tvrdi da će inflacija ipak biti dugotrajnija, no da Europa neće osjetiti nešto slično kao SAD te očekuje pad inflacije u drugom dijelu godine. Je li optimizam Lagarde utemeljen, pokazat će vrijeme.
U mom osvrtu od ponedjeljka saznajte kako na rast ulaznih troškova utječe energetska politika te zašto je američki javni dug na neodrživoj putanji.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
