Ovaj je tjedan, naravno, obilježio početak žalosnog sukoba na istoku Europe. Tom prilikom podsjećam na raniji osvrt o energetskoj sigurnosti i upravljanju rizicima. Donosim i komentar o tome kako je biti freelancer te zašto su rizici ipak manji no što često smatramo. Ovaj sam se tjedan osvrnuo i na daske koje život znače, odnosno rast cijena obrađenog drva. Provjerite i zašto je Hrvatska predvodnica oporavka europskog turizma te zašto je njemačko gospodarstvo posrnulo više od nekih drugih u posljednje dvije godine. Jubilarna, 40. čitanka je pred vama!
Petak, 25.2.
BITI FREELANCER: KOJI SU STVARNI RIZICI
Koliko je, zaista, rizično dati otkaz i postati freelancer? Pitanje je to koje sam se i sam pitao, otkako sam napustio sigurnost korporativnog okruženja i odlučio biti poduzetnik. Naše okruženje je dodatno skeptično prema toj opciji, jer biti freelancer u nas znači talasati i izgubiti sigurnu plaću. U tom mikrokozmosu ne postoji zasićenje, ne postoji otkaz, ne postoji fleksibilnost. Poslodavac donosi odluke umjesto zaposlenika, a zaposlenik bi na tome trebao biti zahvalan. Takva kultura onda rađa i razne službenike za dobro raspoloženje. Kao da smo se u međuvremenu zaboravili smijati!
U ovom, ponešto opuštenijem komentaru na Toptalu, glavni ekonomist portala Erik Stettler pojašnjava kako je sam procijenio rizike koje mu je donijela odluka da postane freelancer. Ističe: “Freelancing se prikazuje riskantnim, ali stvarni rizik iznenadnog, potpunog gubitka prihoda je puno veći kod zapošljavanja na puno radno vrijeme.” I tu je potpuno u pravu! Freelancer može izgubiti jednog ili dva važna klijenta, no rijetko će izgubiti sve prihode. Nadalje, ako zna upravljati rizikom ključnog kupca, potencijalni gubitak bit će još manji. Konačno, neovisnost o mjestu obavljanja posla koju freelancer ima nudi i mogućnost smanjenja troškova života. Freelancing se, za razliku od stalnog posla, može obavljati i iz Gorskog kotara s dolascima dvaput tjedno u Zagreb ili Rijeku. O kvaliteti života da i ne govorimo.
Četvrtak, 24.2.
SIVI NOSOROG I ENERGETSKA SIGURNOST
Prije tri i pol godine sudjelovao sam na konferenciji o energetskoj sigurnosti, koju je organizirao Centar za obnovu kulture. Tad sam pisao: “Kad se govori o energetici, onda se (…) zapravo većma radi o geostrategiji ili sigurnosti. Upravo u tom svjetlu valja promatrati i odluku o plutajućem LNG terminalu na Krku, koju je potrebno donijeti do kraja godine.”
Na stranicama SOA-e piše: “Energetska sigurnost nije samo ekonomska kategorija. Energenti se često koriste kao sredstvo za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva. Stoga je energetska sigurnost i važno političko pitanje koje duboko zadire u zaštitu nacionalnih interesa. Republika Hrvatska ima dobre geopolitičke preduvjete za regionalno i europsko pozicioniranje te svoj geografski položaj može kapitalizirati poboljšavanjem vlastite energetske sigurnosti i pretvaranjem u bitno energetsko čvorište.”
To da bi Europa mogla imati poteškoća u nabavi plina, i da na njenom istoku imamo potencijalnu ratnu zonu nije crni labud, već sivi nosorog. Naime, ovu smo mogućnost mogli prepoznati, procijeniti njenu vjerojatnost i na nju se pripremiti. U ovoj situaciji je za Hrvatsku je korisno biti energetsko čvorište te imati više načina nabave plina. I preko plinovoda s istoka, i preko LNG terminala.
Tržišna ekonomija počiva na tržišnom natjecanju: energetika tu ne smije biti iznimka. Pritom ne mislim samo na velike ponuđače, već i na širenje mogućnosti lokalizirane proizvodnje energije. Ta lokalizacija neobično podsjeća na efekt nearshoringa, traženja dobavljača u okruženju, o kojem sam dosta pisao prošle godine. Da zaključim, i u energetici vrijedi: biti spreman, to je sve.
Srijeda, 23.2.
DASKE KOJE ŽIVOT ZNAČE
Pogledi su velikog dijela javnosti zagledani u kriptovalute i famozni Bitcoin. Da podsjetim, Financial Stability Board, međunarodno tijelo sa sjedištem u Londonu, izdalo je izvještaj o opasnostima kripta na financijsku stabilnost. Tvrdi da je moguće da kriptovalute izazovu globalnu financijsku krizu, poput one iz 2008.
U široj se javnosti zato rijetko raspravlja o robnom tržištu i njegovim kretanjima, izuzev energenata. Dao sam svoj skromni doprinos analizom cijene kave, a sad pogledajmo kako je cijena drva poludjela tijekom prošle i ove godine. To bi moglo kratkotrajno pomoći i našoj drvnoj industriji. Kako, pročitajte u ovotjednom specijalu!
Utorak, 22.2.
HRVATSKA PREDVODI OPORAVAK EUROPSKOG TURIZMA
Premda su naslovnice pune tmurnih vijesti izvana i na domaćoj sceni, nije sve tako sivo. Hrvatska je u jednoj djelatnosti na čelu čitave Europe. Ponderirani prosjek pada turističkih dolazaka u europskim zemljama iznosio je 62%, gledano u odnosu na pretpandemijsku 2019. No, među zemljama ima znatnih razlika. “Hrvatska (-37%), Francuska (-39%) i Monako (-40%) zabilježili su najmanji pad temeljem podataka do prosinca, zahvaljujući potražnji na velikim susjednim emitivnim tržištima”, javlja Europska putnička komisija (ETC).
Zašto je Hrvatska zabilježila najmanji pad? Naš je turizam pokazao snažnu robusnost zbog manje ovisnosti o zračnom prometu od ostalih. No, je li to jedini razlog? “Hrvatska je nastavila imati najmanji pad među njemačkim posjetiteljima, samo 4,7% ispod razina iz 2019.”, prenosi ETC. Ipak, Francuska je Nijemcima još bliže pa je svejedno zabilježila veći pad dolazaka od Hrvatske.
Hrvatski je turizam u ovim iznimno zahtjevnim vremenima odradio kvalitetan posao. Nešto, očito, radimo veoma dobro, a sigurno je pripomoglo i što smo imali umjereniju politiku odgovora na pandemiju od brojnih drugih zemalja. Hoćemo li znati iskoristiti priliku koja je pred nama, ovisi o tome kako ćemo se prilagoditi euru, ratnoj prijetnji na istoku, ali i izazovima s radnom snagom.
Ponedjeljak, 21.2.
STOTINE IZGUBLJENIH MILIJARDI
U prošlotjednom izvještaju, njemački je IFO objavio kako je njemačko gospodarstvo pretrpjelo gubitke od čak 330 milijardi eura uslijed koronakrize. “To iznosi otprilike 10 posto cjelokupnog gospodarskog učinka u 2019.”, kaže Timo Wollmershäuser, voditelj prognoza u IFO-u, koji je izračunao ove brojke. Koliko je stvarno bilo pogođeno njemačko gospodarstvo, govori i izjava njihova predsjednika, Clemensa Fuesta: “To je najteža globalna gospodarska kriza od Velike depresije 1930-ih.” Zašto je njemačko gospodarstvo bilo toliko pogođeno, i zašto se sporije oporavlja od drugih velikih europskih gospodarstava?
Ponajprije zbog poremećaja u opskrbnim lancima, koji su potresli inače potentnu industriju te utjecaja koronakrize na isporuku usluga. Njemački je izvoz u 2020. pao gotovo 10% u odnosu na godinu ranije, i bit će potrebno vrijeme da se vrati na razinu iz 2019. Striktna monetarna politika, koja je iz njemačke Bundesbanke prenesena na ECB, godinama je više odgovarala Njemačkoj nego drugim, tradicionalno zaduženijim zemljama. Posebno je odgovarala njenom snažnom izvozu proizvoda.
Zbog takve je politike temeljna kamatna stopa u eurozoni već dugo negativna, jer se željelo inflaciju zauzdati na niskim razinama. Repriza naftnih kriza iz sedamdesetih u obliku energetskog šoka, koja dolazi u vrijeme rasta cijena državnih obveznica, mogla bi ovaj oblik ujedinjene monetarne politike staviti pred pravi ispit.
I to baš kad Hrvatska treba ući u eurozonu. Oduvijek smo bili stručnjaci za tajming.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.